U petak, 26. aprila, pripadnici SIPA-e uhapsili su Živka Budimira, predsjednika Federacije BiH. Spektakularnije policijske akcije Sarajevo (a ni BiH), nije vidjelo od hapšenja Muhameda Alija Gašija. Osim, naravno, upada policije u kabinet tadašnjeg ministra sigurnosti Sadika Ahmetovića, ali to se ne može računati jer on nije uhapšen.

No, akcija hapšenja Živka Budimira po spektaklu se može mjeriti sa američkim filmovima: tužitelj Tužiteljstva BiH Oleg Čavka, na čelu opremljenih pripadnika SIPA-e, upao je ni manje ni više nego u zgradu Predsjedništva BiH, koju su okružila službena vozila! Svugdje u svijetu policija voli pokazivati svoju spremnost i dokazivati da je država jača od bilo kojeg pojedinca koji se ogluši o zakon. Što je nedavno ilustriralo i više policijskih agencija hapseći dvojicu braće koja su postavila eksplozivne naprave u Bostonu. Poruka je to i građanima da ih njihova policija štiti, da se trebaju osjećati sigurnima i da sistem funkcionira.

Ono što se prema prvim informacijama Budimiru stavlja na teret je i za svaku osudu i za hapšenje. Jer, on nije, kao ostali političari koji se povezuju s milionima maraka nestalim od poreza, iz budžeta, javnih preduzeća, izgradnje autoputa, zgrade vlade, banaka… nego je zloupotrebljavajući svoju poziciju na slobodu puštao okorjele kriminalce s kojima se država obračunala i smjestila ih iza rešetaka! I zato je primao pare. U prvi mah se govorilo o desetinama kriminalaca koje je Budimir pustio na slobodu i od kojih je uzeo desetine hiljada eura.

Sve je počelo tako što je Budimir u kratkom vremenskom roku pomilovao veliki broj osoba koje su bile na izdržavanju zatvorskih kazni, što je istražiteljima postalo sumnjivo, zbog čega se određuju posebne istražne radnje među kojima i prisluškivanje onih za koje se sumnjalo da su upetljani u lanac dilera pomilovanja. Provođenjem istražnih radnji utvrđeno je da su glavne veze bili Ivan Jurčević i Saud Kulosman koji su onda “posao” završavali sa Petrom Barišićem. Prema informacijama iz Tužiteljstva BiH Hidajet Halilović je, kao neko ko je dugo godina bio u Komisiji Ministarstva pravde FBiH za pomilovanja, “sređivao” dokumentaciju, a Budimir onda “samo” potpisivao rješenja o pomilovanju.

U medijima je objavljeno da je Budimir od maja 2011. do decembra 2012. od 435 zahtjeva za pomilovanje osuđenika iz raznih dijelova Federacije, koji su došli do njega, pomilovao njih 162, s tim da je od daljeg izdržavanja kazne oslobodio 32 zatvorenika, uvjetno pustio devet osuđenih, a za 59 skratio zatvorske kazne.

Navodno je većinu posla završavao Barišić, no prema Tužiteljstvu BiH, Budimir je postao neoprezan i počeo direktno kontaktirati sa Kulosmanom. U medijima su se pojavili dijelovi prisluškivanih razgovora, pa se tako navodi da je u jednom od njih Kulosman zahvalio Budimiru na usluzi govoreći da će ostatak novca za uslugu dobiti naknadno, dok u drugom Barišić govori Budimiru: “Šefe, ono treba završiti, bit će i na kafu.” Spominjalo se i da je za samo jedno oslobađanje Budimir uzeo 47.000 KM.

Ono što se zasad zna jeste da je Armin Kulovac, pokušavajući da pronađe vezu kako bi oslobodio brata Admira koji je osuđen u Konjicu zbog silovanja, a u Sarajevu zbog posjedovanja droge, kontaktirao Kulosmana, a kad je shvatio da ga on zavlači, došao je do Barišića kome je uplatio novac na žiro-račun osobe s kojom je Barišić otišao u banku da podigne novac. Navodno su istražitelji sve to dokumentirali, a Kulovac u Tužiteljstvu i priznao. Tužitelj Oleg Čavka za Dane nije želio ni demantirati ni potvrditi informacije koje su se već pojavile u javnosti uz komentar: “Nisam ovlašten da dajem izjave.”

Uhapšenim Budimiru, Barišiću, Kulosmanu, Jurčeviću i Haliloviću određen je jednomjesečni pritvor na zahtjev Tužiteljstva koje je obrazložilo da je pomilovanje 162 osobe “stvorilo visok stepen pravne nesigurnosti”, kao i činjenice da Budimir i Barišić imaju dvojna državljanstva, bosanskohercegovačko i hrvatsko, te mogućnosti utjecaja na svjedoke, ali i velikog interesiranja javnosti.

BH Dani, 30.04.2013.

Peščanik.net, 03.05.2013.