Reakcije na raspravu o Rezoluciji o Srebrenici u srbijanskom parlamentu različite su u Bosni i Hercegovini.
Udruženja koja okupljaju srebreničke žrtve i dalje su nezadovoljna što u naslovu nema riječi genocid i smatraju da je rasprava u parlamentu Srbije još jednom pokazala da ta zemlja, 15 godina nakon što je počinjen zločin, nije spremna da se u potpunosti suoči s istinom. S druge strane analitičari ocjenjuju da bi to moglo imati pozitivan refleks na političare u RS.
Deklaracija o Srebrenici za Srbiju i njen politički establišment znači mnogo. Samom činjenicom da se u srbijanskom parlamentu raspravlja o toj rezoluciji ta država pred Evropom dobija puno, smatra profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Šaćir Filandra. S druge strane, dodaje on, ovaj čin za BiH i žrtve genocida ne znači ništa:
„Na paradoksalan način genocid koji je jedna od prethodnih srbijanskih vlasti učinila sada nanovo ovoj vlasti isplati na način da kao monetom za potkusurivanje se ona koristi genocidom – i našu patnju i našu bol ona danas opet politički unovčava. S druge strane, za same žrtve genocida i za BiH u političkom smislu današnji čin ne znači apsolutno ništa.“
Ukoliko srbijanski parlament usvoji Deklaraciju o Srebrenici, BiH će ostati jedina zemlja u regiji čiji parlament nije osudio genocid počinjen 1995. godine u ovom gradu.
Može li inicijativa u srbijanskom parlamentu uticati da političari iz Republike Srpske, koji su do sada imali decidan stav da Parlament BiH ne može prihvatiti sličnu rezoluciju, promijene mišljenje, odgovara profesor Šaćir Filandra:
„Sadašnji čin sigurno nije prošao bez međusobnog dogovora, bez dogovorenog načina reakcije na taj dogovor. Znači između Banje Luke i Beograda sigurno je sve dogovoreno, mada to nijedna strana ne treba da prizna, niti će priznati. I dogovoren je način kako će vjerovatno Banja Luka da reagira na beogradsko priznanje ovih zločina. Ono što je bitno jeste da sutra može i Banja Luka priznati te zločine, ali to nema više nikakve veze sa stvarnim zločinom, ni sa stvarnim genocidom.“
Jalova diskusija
Zastupnik SNSD-a u državnom Parlamentu Lazar Prodanović smatra da je, i pored ovakve Rezolucije o Srebrenici, srbijanski parlament morao osuditi i sve ostale zločine. I dalje tvrdi da u BiH nema političkog ambijenta za usvajanje sličnog dokumenta:
„Kada bismo donosili određene rezolucije ili deklaracije da one budu neki put, odnosno motiv za pomirenje i stvaranje stabilne situacije, a u ovoj situaciji teško je očekivati da bi se ovakva rezolucija mogla donijeti u Parlamentarnoj skupštini BiH.“
Zastupnik SDA u Parlamentu BiH Šefik Džaferović:
„Ja mislim da je to pokušaj Srbije i njene politike da se pred međunarodnom zajednicom pokaže kao država koja želi da se suoči sa prošlošću i sa istinom iz prošlosti, međutim to nije pravi način. Ukoliko nema snage da se nakon što su brojni sudovi, npr. Međunarodni krivični sud i Međunarodni sud pravde, utvrdili da se u Srebrenici dogodio genocid, u Rezoluciji to nazove pravim imenom, dakle riječju genocid, onda mislim da je to samo jedan pokušaj i da to onda neće dovesti do onoga do čega bi trebalo da dovede, a to je da se relaksiraju ukupni odnosi u regionu.“
Udruženja koja okupljaju srebreničke žrtve ipak nisu zadovoljna predloženim tekstom rezolucije o kojoj raspravlja srbijanski parlament, prije svega što u njoj nema riječi genocid.
Predsjednica Udruženja majke enklave Srebrenica i Žepa Munira Subašić:
„Ako nema riječi genocid za nas ta rezolucija ne znači ništa. Ta rezolucija nas na neki način ponovo ponižava i ponovo budi osjećanja u nama – jer ako poslije 15 godina nisu prihvatili pravu istinu, onda nisu trebali prihvatati ni nakaradnu.“
Predsjednica Društva za ugrožene narode BiH Fadila Memišević:
„Ono što mene kao borca za ljudska prava posebno iritira je što se toliko energije potrošilo i upravo ova jalova diskusija koja je bila prisutna u Srbiji govori da Srbija nije još uvijek spremna da se suoči sa svojom prošlošću. Za žrtve genocida i za mir u cijelom regionu najbolja rezolucija bi bila, govorim sada u kondicionalu, da se uhapsi inspirator i realizator genocida, a to je Ratko Mladić.“
Radio Slobodna Evropa, 30.03.2010.
Peščanik.net, 31.03.2010.
