Najgore bi bilo ne izaći na izbore, poručio je, u ime kompletnog hrvatskog episkopije, predsednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) mons. Marin Srakić i pozvao vernike i ostale građane da glasaju po „svojoj savesti“. Nadbiskup Srakić citirao je i zajedničku izjavu biskupa, koji poručuju kako se „nemamo pravo žaliti na prilike u kojima živimo ako sami na njih ne želimo utjecati“.

Hrvatska biskupska konferencija pozvala je vernike da izađu na izbore i da se u izboru stranke vode hrišćanskim načelima, odnosno da se založe za poštovanje života, porodice, odgoj i obrazovanje, kulturu rada. Pozivaju i da se svim strankama omogući predstavljanje programa bez medijskih blokada, a političkim elitama sugerišu da ne iskrivljuju stvarno stanje u Hrvatskoj, ne daju lažna obećanja i da ne diskredituju protivnike. HBK ističe kako Hrvatska pripada Evropi, a zadatak političara je da štite i promovišu hrvatski identitet u takvoj zajednici. Na kraju su uputili i poruku sveštenicima– „Politike ne smije biti u pastoralu, ali vjernike treba uputiti u kršćanski nauk i moliti za Domovinu.“

„Skori izbori za zastupnike imaju posebno značenje, jer su povezani s referendumom o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji“, rekao je osječko-đakovački nadbiskup Marin Srakić, dodavši da je poruka povodom parlamentarnih izbora „obaveza i dužnost koja ne nadilazi poslanje Crkve“. Kako je naveo, Crkva time ne preuzima političku ulogu, nego se zalaže za opšte ljudske vrednosti i za pravednije društvo.


Pozivaju se na podršku Crkve?

Analitičari smatraju kako je reč o gotovo identičnim porukama kakve je HBK upućivao i uoči prethodnih izbora. „Riječ je o tradicionalnom, konzervativnom smjeru, koji je bliži desnoj opciji. U poslanici se izrijekom ne kaže glasujte za ovoga, onoga, za ovu ili onu opciju, nego su im odaslali poruku s određenim sustavom vrijednosti koji bi im mogao biti orjentir“, smatra Anđelko Milardović iz Centra za politološka istraživanja. Jedan deo medija, poput riječkog Novog lista, u isticanju prednosti onim strankama koje zagovaraju zaštitu porodice i nepovredivost života, zatim nedelje kao neradnog dana, ističu podršku Crkve Hrvatskoj seljačkoj stranci. Vođeni istom logikom, u nadanju biskupa da će „priliku dobiti političari spremni istinski se suočiti s prošlošću“ vide podršku ministru Tomislavu Karamarku i delu HDZ-a, koji se zauzimaju za sankcionisanje zločina totalitarnog komunističkog režima.

Izjava HBK povezuje se i sa pre dva dana održanim sastankom Vlade i vrha Katoličke crkve o nastavku povraćaja crkvene imovine. I dok Kaptol odbacuje tezu o predizbornom karakteru tog sastanka i svog obraćanja vernicima, bivši predstavnik Hrvatske pri Svetoj stolici Ivica Maštruko smatra kako se radi o „klasičnom primeru političke korupcije.“ Srakić pak podseća na međunarodni karakter ugovora Hrvatske sa Svetom stolicom, koji ne zavisi od političke boje službenog Zagreba. Ali za iskusnog analitičara Kaptola, novinara Darka Pavičića, problem odnosa građana prema Crkvi leži u činjenici što se biskupska elita „slizala s politikom, koja im je dala moć, vlast i novac te im otupjela duh i otvrdnula srca.


Slediti Papine poruke

Grodan Črpić iz Centra HBK za proučavanje socijalnih nauka naglasio je kako se poruka biskupa o izborima temelji na Doktrinarnoj noti o nekim pitanjima vezanim za učešće katolika u političkom životu, Kongregacije za izučavanje vere iz 2002. godine i stavova dvojice papa: Benedikta XVI i Jovana Pavla II. Moglo bi se reći kako se stajališta HBK ne razlikuju puno od brošure udruženja Katolik „Priručnik za glasovanje – samo za prave katolike“.

Tim se priručnikom, izdatim pre tri meseca, od vernika traži da ne glasaju za kandidate koji se nisu jasno postavili protiv abortusa, veštačke oplodnje, istraživanja matičnih ćelija embriona, eutanazije i legalizacije homoseksualnih brakova. Autora, šefa Centra za strane jezike pri Sveučilištu u Zadru, dr Ivana Poljakovića, na pisanje priručnika podstakla je činjenica da, iako se 88 odsto hrvatskih građana deklariše vernicima, izbor dva puta za redom ateiste Stjepana Mesića, a potom i agnostika Iva Josipovića za Predsednika Republike pokazuje kako je uticaj vere i Crkve na birače – nikakav.

Za kraj podsetimo, prema najnovijim istraživanjima koje su sproveli Katolički bogoslovski fakultet i Institut Ivo Pilar, svega 25 odsto vernika redovno „pohodi svoju župu“, a hrvatski građani gube poverenje u Crkvu, koja je pala na treće mesto, iza vojske i policije.

 
Gordana Simonović, Deutsche Welle, 12.11.2011.

Peščanik.net, 13.11.2011.