Fond za humantitarno pravo predstavio je Popis ubijenih, stradalih i nestalih Srba, Roma, Bošnjaka, Crnogoraca i drugih nealbanaca na Kosovu u periodu od 1. januara 1998. do 31. decembra 2000. Popis je napravljen na osnovu analize izveštaja odbora za KiM skupštine SRJ, podataka međunarodnog komiteta Crvenog krsta, izjava svedoka i članova porodica, dokumentacije Haškog tribunala i domaćih sudova, zvaničnih izveštaja i spiskova, izveštaja međunarodnih organizacija i drugih relevantnih izvora.

Ubistva i nestanci nealbanskog stanovništva zabeleženi su u svih 30 opština na Kosovu, a najveći broj stradalih Fond je registrovao u opštinama Prizren, Priština, Peć, Đakovica i Klina. Najveći broj ubistava i nestanaka vojnika i policajaca dogodio se tokom aprila i maja, a civila tokom juna i jula 1999. godine.

Prema podacima kojima raspolaže Fond, tokom oružanih sukoba na Kosovu u periodu 1998-2000. ubijeno je, stradalo i nestalo ukupno 14.291 osoba, od čega 10.533 osobe albanske nacionalnosti, 2.238 osoba srpske nacionalnosti, 126 Roma, 100 Bošnjaka, 40 Crnogoraca i preko 1000 ljudi ostalih nacionalnosti, a za 294 žrtve nacionalna pripadnost se za sada ne može sa sigurnošću utvrditi.

O sudbini 1.886 osoba ni danas se ne zna ništa, a njihove porodice i dalje tragaju za njihovim telima. Među njima je oko 500 osoba nealbanske nacionalnosti. Najmlađa žrtva je četvoromesečna beba Sava Mladenović iz Prizrena, a najstarija 81-ogodišnja Nada Vasić iz Prištine.

Među stradalim nealbancima njih 1.390 su civili, a od januara 1998. do povlačenja srpskih snaga sa Kosova u leto 1999. stradala su ukupno 557 vojnika i 354 pripadnika MUP-a. Najviše vojnika stradalo je na karauli Košare na granici sa Albanijom, dok za 285 žrtava Fond za sada nije sa sigurnošću uspeo da utvrdi njihov status. Svi oni stradali su više u grupama, nego u pojedinačnim incidentima.

Suština kampanje Da ljudi pamte ljude je da se ubijeni, stradali i nestali ne označavaju kao brojevi, zato što imaju imena, porodice i profesije i zato njihova imena moraju biti zapisana i sačuvana, a sudbina poznata i priznata. Fond za humanitarno pravo kroz kampanju Da ljudi pamte ljude pozivao je sve koji imaju podatke o ubijenima i nestalima kao i svedoke i porodice žrtava da se obrate Fondu, provere i daju podatke o stradalima, ubijenim i nestalim osobama želeći da popis bude potpun i da svi stradali ljudi budu zapisani i zapamćeni.

 
Peščanik.net, 31.08.2009.