Negdje polovinom septembra bi trebala da izađe iz štampe nova knjiga Brčaka Muhameda Mujkića pod nazivom: Bosanski rat Dobrice Ćosića. Knjiga predstavlja Mujkićev odgovor na Ćosićevu knjigu: Bosanski rat, po principu “knjigom na knjigu”. To je odgovor jednog novinara na pisanije jednog Gedže, kako sam autor kaže na početku svoje knjige:

“Ćosić u toj knjizi na više mjesta pominje bosanski rat, kao i novi rukopis za knjigu Bosanski rat, koji „piše s velikim naporom“. (Znači on dnevničke zapise iz 1992 – 1993. piše 2002. godine !?) Na osnovu toga može se zaključiti da se u knjizi Bosanski rat ne nalaze autentični, već naknadno modificirani dnevnički zapisi Dobrice Ćosića – Gedže (Ćosićev pseudonim), uz izostavljanje mnogobrojnih datuma za koje je Gedža procijenio da ih treba za sada ostaviti u vlastitoj arhivi i objaviti kad za to „dođe vreme“, ako uopće dođe. Jer, siguran sam da neke beleške koje se odnose na planirani projekt svesrpske države Ćosić neće nikada objaviti. D. Ćosić – Gedža na više mjesta u svojoj knjizi Bosanski rat pominje istoriju, istorijske činjenice i slično, iako on nije kompetentan za bavljenje istorijom.

Prilikom promocije Ćosićeve knjige Bosanski rat (3.3.2012. u Beogradu), Nikola Samardžić, profesor na katedri za istoriju beogradskog Filozofskog fakulteta, za BH Dane (16.3.2012) izjavljuje: “Pre svega važna je nekompetencija autora u smislu bilo kog angažovanja: odsustvo školovanja, nepoznavanje i nerazumevanje savremene civilizacije, demokratskih sistema, vladavine prava i međunarodnih odnosa“. Ustvari, D. Ćosić je, u odnosu na ovu i brojne druge knjige dokumentarno-publicističkog karaktera, Gedža, a ne akademik, naučnik. Zato ja u ovoj knjizi s njim polemišem kao s Gedžom, a ne akademikom koje zvanje je dobio za svoja književna, a ne dokumentarno-publicistička i istorijska djela.”

U nastavku, Mujkić podsjeća Ćosića da je u svojoj knjizi “preskočio” oko 15 mjeseci rata u BiH, kao i 12. maj 1992. godine kada je održana „istorijska sjednica Skupštine srpskog naroda Bosne i Hercegovine”. Tom prilikom novoimenovani komandant VRS, general Ratko Mladić, obraćajući se ovom skupu „zatražio je da se odrede ratni ciljevi koje će on realizovati. Tražio je da se tačno definiše neprijatelj: “Mi ne možemo očistiti, niti imati rešeto da prosijemo da samo ostanu Srbi, a ostali da odu. Ja ne znam kako će gospodin Krajišnik i Karadžić to objasniti svijetu. To je, pa ljudi, genocide.“

Nadalje Mujkić argumentovano pobija Ćosićeve teze, razotkriva njegove skrivene naume i laži. Na kraju, navodi čitaoca na pitanje: Da li je Dobrica Ćosić – Gedža lažovčina par ekselans, vješt manipulator, ratni huškač i jedan od kreatora zločina ili pak samo senilni otac nacije? Možda sve to zajedno?

“Postavljam pitanje D. Ćosiću – Gedži, velikom kritičaru Josipa Broza Tita i njegovog revolucionarnog, državničkog i međunarodno priznatog djela: zašto kao vrhovni komandant Vojske Jugoslavije nije uzeo pušku i stao na čelo tri srpske vojske u odbrani srpskih teritorija i projektovane „jedinstvene srpske države” na prostorima bivše Jugoslavije. Ne, on nije kalibar vojskovođe i državnika Titovog i De Golovog formata, već kukavica koji voli da uz „viski, sir i pršut“ priča i baljezga o ratu, deobama, podjelama, etničkom čišćenju i preseljavanju naroda, vazda u zemljama izvan Srbije, a nikada unutar njenih granica” (M. Mujkić).

 
Sadržaj knjige


Muhamed S. Mujkić – Bosanski rat Dobrice Ćosića


I Zapisi iz mrtvog doma Dobrice Ćosića
1. Rekonstrukcija Ćosićevog puta
2. Buđenje Dobrice Ćosića – Gedže u vrtlogu Bosanskog rata
3. Nepostojeća „prva islamska republika u Evropi“ (BiH)
4. U Bosni i Hercegovini su se desile desetine Markala
5. Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN-a ne zanimaju Ćosića
6. Memorandum SANU i Islamska deklaracija
7. Srpske vlasti uspostavile 391 logor u BiH
8. Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji u Londonu
9. Ćosićeva mirovna inicijativa
10. Strogo povjerljive bilješke sa sjednice Državnog Savjeta SRJ iz 1992. i 1993.
11. Sporazum Tuđmana i Ćosića o tzv. „humanom preseljenju stanovništva“
12. Ćosić i Tuđman ne vjeruju u opstanak Bosne i Hercegovine
13. „Ako nije mogla da postoji multietnička Jugoslavija ne može ni BiH“
14. „Bosnu i Hercegovinu je stvorila Nemačka“
15. „Okončati rat u BiH političkim, demokratskim sredstvima“
16. ‘Pukla tikva’ između Ćosića i Miloševića
17. Genocid 1941-1945. desio se i nad Srbima i nad Muslimanima
18. „Evolutivno i mirno rješenje srpskog pitanja“ na prijedlog ruskih diplomata
19. „Izvještaj SDB o masovnim zločinima ima istoriografski značaj“
20. „Srbi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ne priznaju poraz“
21. „SRJ je svoju sudbinu povezala s političkom sudbinom naroda u BiH i Hrvatskoj“
22. „Oslobodilački pokret srpskog naroda“ u Bosni i kritika Vens-Ovenovog plana
23. “Nemamo pravo da udavimo dva miliona Srba”
24. Ćosić falsifikuje vlastite dnevničke bilješke
25. „Za početak rata najveći krivci su Muslimani i Hrvati“
26. U Bosni nikad nije postojala ni Alijina ni islamska država
27. „Ne mogu više da sarađujem sa Miloševićem“
28. Šta je Ćosić ciljano zaboravio o stvaranju Republike Srpske
29. Mirko Kovač, Bogdan Bogdanović i Sveta Stojanović o Ćosićevom predsjednikovanju
30. Odluke ZAVNOBiH-a nije mogla poništiti Narodna skupština paradržave RS

II Ćosić kao jedan od kreatora zločinačkih programa SDS-a u Hrvatskoj i BiH
1. Bosanski rat ostaje preokupacija D. Ćosića – Gedže
2. „Dva veka velike sile onemogućuju ujedinjenje Srbima“
3. Srbi ne slave pobjede iz balkanskih ratova i bosanskog rata već „Sretenjski ustav“
4. “Ustanak Srba u Bosni i Hercegovini“
5. D. Ćosić – Gedža prešućuje genocid u Sreberenici
6. „Antisrpska BiH – nastala je u Drugom svetskom ratu“
7. Dejtonski sporazum kao ultimatum Srbima
8. Ćosićevo dodvoravanje ‘palanačkom duhu’ srpskih političara
9. Ćosić zloupotrebljava Ivu Andrića
10. „Bosnu treba poznavati i – voleti“

III Iz uvoda dnevnika Nikole Koljevića: Stvaranje RS
1. “Koljevićevo „Stvaranje Republike Srpske“ je svojevrstan zapisnik Bosanskog rata“
2. Inicijativa Željka Komšića za pokretanje krivičnog postupka protiv Ćosića i Lilića
3. Ćosić ne želi polemiku o svojim stavovima iz Uvoda za knjigu N. Koljevića
4. Promocija Ćosićevog „Bosanskog rata“ u Brčkom
5. Genocid se desio i u Brčkom
6. Čak ni zločin genocida u Srebrenici, po Ćosiću ne postoji
7. Republika BiH utemeljena je na odlukama AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a
8. Srpski intelektualci o Ćosićevom i Koljevićevom stvaranju Republike Srpske
– Vesna Pešić: „Posljednji pokušaj Dobrice Ćosića“
– Sonja Biserko: „Posljednja odbrana“
– Zlatko Paković: „Intelektualac u tranziciji Dobrica Ćosić, hroničar sa Dedinja“
9. Nastavljač Karadžićevog i Ćosićevog (zlo)djela – Milorad Dodik
Sažetak
Pogovor

Prilozi – bošnjački, hrvatski i srpski intelektualci o Bosanskom ratu
– Enver Kazaz: „Ćosić negira srpske zločine u BiH i genocid u Srebrenici“
– Mirko Kovač: „Dobrica Ćosić, kobni Otac nacije“
– Damjan Pavlica: „Nije tajna da je Srbija stvorila Republiku Srpsku“
– Lazar Manojlović: „Sunovrat Dobrice Ćosića“
– Saša Ilić: „Paradoks poraza Dobrice Ćosića“
– Mirko Đorđević: „Bosanski rat Dobrice Ćosića“
– Dragoljub Todorović: „Podrška inicijativi za pokretanje krivičnog postupka protiv Dobrice Ćosića“
Bilješka o autoru

Brčanske enovine, 22.08.2012.

Peščanik.net, 23.08.2012.