Evropska unija je ponovo kritikovala nove članove, Bugarsku i Rumuniju, da ne čine dovoljno u borbi protiv korupcije i navela da će pratiti njihove napore u ovoj oblasti.

Evropska komisija je u svom godišnjem izveštaju za ove dve zemlje navela kako su uprkos određenom napretku, anti-korupcijske mere u Rumuniji delimične, a da Bugarska nije uspela da obuzda organizovani kriminal.

Ističući svoju zabrinutost zbog neuspeha u iskorenjivanju korupcije, što bi moglo dalje da u okviru Evropske unije umanji entuzijazam za pristupanje drugih balkanskih zemalja, Komisija je istakla da će nastaviti da prati godišnji progres ove dve države.

Evropska unija ima prava da do kraja 2009. kazni ove dve zemlje suspendovanjem primene određenih zakona EU u njima.

“Tempo reforme koji je postignut, mora se sada podržati nacionalnim političkim konsenzusom svih političkih partija i institucija, i ubedljivijim rezultatima”, izjavio je predsednik Komisije Hoze Manuel Barozo.

Novi bugarski premijer, Boiko Borisov, čija je partija desnog centra GERB dobila izbore ovog meseca, odgovorio je ponavljanjem obećanja da će pojačati napore u borbi protiv korupcije.

“Da bi se ublažio ton Brisela, važno je od prvog dana demonstrirati političku volju u okviru nove vlade”, rekao je Cvetan Cvetanov, predsednik GERB-a.

Rumunski ministar pravde, Katalin Predoiu, tražio je postizanje političkog konsenzusa koji bi sudskom sistemu omogućio da efikasno funkcioniše i sudovima da brzo donose odluke.

“Sa ili bez mehanizma monitoringa, Rumunija ostaje privržena reformama u pravosuđu, jer su takve reforme pre svega u interesu njenih građana”, rekao je Predoiu.

Bugarska i Rumunija su se pridružile Evropskoj uniji 2007. godine ali Komisija još uvek nadgleda njihove napore da se izbore sa korupcijom i sprovedu reforme i redovno objavljuje izveštaje o napretku u ovoj oblasti.

Ni jedna od deset zemalja koje su se pridružile Evropskoj uniji 2004. godine ne podleže ovakvom nadzoru.

To što su od Rumunije i Bugarske napravljeni posebni slučajevi, imalo je za cilj da odgovori kritikama političara iz Evropske unije, koji su tvrdili kako ni jedna od ove dve zemlje nije ispunila potrebne standarde za pridruživanje Uniji, i izrazili bojazan da ni druge balkanske zemlje koje teže pridruživanju neće biti u stanju da se izbore sa korupcijom.

Prošle godine, Evropska komisija odlučila je da Bugarskoj zbog korupcije obustavi pomoć iz zajedničkog budžeta od skoro milijardu evra zbog problema ove zemlje sa korupcijom.

Bugarska je stekla epitet najkorumpiranije države EU koja obećava da će se sa tim problemom izboriti, ali ne postiže uverljive rezultate. Na listi organizacije Transparency International za 2008. godinu Bugarska je po nivou korupcije na 72. mestu dok je Srbija na 85. mestu.

Komisija je pohvalila Bugarsku za neke tehničke korake kao što je reforma tužilaštva u procesuiranju teških zločina, a Rumuniju zbog donošenja novog krivičnog i građanskog zakonika i formiranja novog anti-korupcijskog tela.

U Rumuniji je prošle godine trebalo da bude pokrenuta istraga u šest slučajeva u kojima su bivši ministri bili optuženi za korupciju. No, parlament je odobrio samo četiri istrage, a u dva slučaja nije želeo da ukine imunitet poslanika.

Evropska komisija sada traži da se sve stranke te zemlje bezuslovno uključe u borbu protiv korupcije. Osim toga, u Rumuniji je i sve više zakona i odredbi o specijalnim slučajevima na koje ti zakoni ne mogu da se primene, tako da Komisija traži da se i tu situacija raščisti.

Rumunija mora u što kraćem roku da sprovede 16 konkretnih koraka, Bugarska čak 21. Portparol Komisije Johanes Lajtenberger pominje samo neke od njih:

“Radi se o konkretnim merama koje se odnose na krivično gonjenje odnosno sudstvo. Od Bugarske se traži da takozvani ad hoc timovi, koji nastaju iz potrebe za saradnjom različitih organa vlasti, rade na osnovu stalne šeme. Radi se i merama poboljšanja određenih pravnih procedura, na primer, u krivičnom postupku, procedura koje bi omogućile donošenje jasnih odluka u normalnim rokovima”.

Dok se ne postignu traženi rezultati, obe zemlje će biti “pod prismotrom” Evropske unije, koja će sledećeg leta sačiniti novi izveštaj.

Rumunija i Bugarska rizikuju velike gubitke, jer su milionske subvencije za te zemlje već više puta stopirane. Unija na jesen odlučuje o tome hoće li taj novac naknadno ispaltiti Rumuniji i Bugarskoj ili će protiv njih biti uvedene nove sankcije.

 
Izvori: Reuters, Deutsche Welle, Beta

Peščanik.net, 24.07.2009.