Anthony Kwan, Getty Images http://bit.ly/1pFlUSF

 
Honkonška policija je u nedelju upotrebila suzavac i gumene metke protiv najmanje 13.000 demonstranata koji zahtevaju demokratske reforme. Pokret prozvan „Kišobran revolucija“, zbog načina na koji se demonstranti štite od ručnog suzavca – privlači pažnju sveta dok se analitičari pitaju hoće li se ovaj protest razviti u podsticaj demokratizaciji čitavog regiona.

Januara 2013. stručnjak za ustavno pravo Beni Tai, revoltiran onim što je video kao izvrdavanje obećanja kineskih vlasti o političkoj nezavisnosti Hong Konga, pozvao je sugrađane na građansku neposlušnost u Centrali, honkonškom poslovnom i finansijskom kvartu. Pridružili su mu se profesor sociologije Čan Kin-Man i sveštenik Ču Jiu-Ming, koji su pokret nazvali Occupy Central oblikujući njegove metode prema nasleđu Mahatme Gandija i Martina Lutera Kinga.

Pritisak za veću autonomiju i nezavisnost počeo je već po britanskoj predaji suvereniteta nad Hong Kongom Narodnoj republici Kini 1997. Pod britanskom upravom, Hong Kong je postao bogat proizvodni centar, sa ograničenim demokratskim slobodama kakve nisu postojale u Kini. Tokom pregovora o transferu vlasti, Kina je pristala na model „jedna zemlja – dva sistema“. Pod tim uslovima, Hong Kong može da razvija svoju demokratiju bez mešanja centralnih vlasti dok bi 2017. građanima Hong Konga bilo dozvoljeno da na demokratskim izborima glasaju za najvišeg predstavnika vlasti, što je funkcija koju zasad obavlja imenovani predstavnik sa odobrenjem iz Pekinga.

Kineske vlasti su, međutim, više puta ponovo tumačile ovaj dogovor. Jula ove godine Peking je izdao dokument kojim potvrđuje svoju „potpunu jurisdikciju“ nad Hong Kongom, dodajući da „visok stepen autonomije za Hong Kong nije inherentna moć, već ona potiče isključivo od ovlašćenja centralnog rukovodstva“. U avgustu, Peking je objavio da će „građanima biti dozvoljeno da biraju šefa izvršne vlasti, ali da će kandidati morati da dobiju odobrenje posebnog komiteta, nalik postojećem komitetu koji imenuje vršitelja ove funkcije, a koji je blizak Pekingu.“

Mnogi građani su ove postupke shvatili kao znak da centralne vlasti napuštaju dogovor iz 1997 – pa su izašli na ulicu.

„Posle 10 godina naučio sam da ukoliko ne generišemo dovoljan pritisak, Peking nam neće dati univerzalno pravo glasa“, rekao je Čan i dodao da će „građanska neposlušnost biti poslednje sredstvo ukoliko pregovori propadnu.“

Studenti su prošle srede izašli na mirne demonstracije protiv izbornog plana Pekinga, a Occupy Central im se pridružio u petak. Akademski građani su objavili manifest u kojem zahtevaju „izvinjenje građanima Hong Konga“ zbog restriktivnih izbornih pravila Pekinga, kao i ostavke najviših predstavnika vlasti u Hong Kongu, nazivajući postupke Pekinga „kolonijalnim“. Lideri Hong Konga mogu da odbiju plan Pekinga sa trećinom glasova, a „broj predstavnika u zakonodavnom telu koji su obećali da će glasati protiv predloženog modela je dovoljan“ da odbaci nova pravila. Po takvom scenariju, Hong Kong bi „sledeću šansu za opšte izbore za šefa izvršne vlasti dobio tek 2022.“

Mediji prenose da je pokret Occupy Central planirao da pokrene kampanju za građansku neposlušnost 1. oktobra, na kineski nacionalni praznik, ali su odlučili da se odmah priključe mirnoj studentskoj okupaciji sedišta honkonške uprave i drugih centralnih kvartova grada.

Svi su bili zatečeni reakcijom policije na proteste, primenom nesrazmerne sile policijskih jedinica za nerede i ispaljivanjem suzavca i gumenih metaka u masu. Zbog toga se demonstrantima pridružilo još više hiljada građana Hong Konga. Od hemikalija se štite plastičnim folijama, ronilačkim i hirurškim maskama. „Kišobrani, korišćeni kao zaštita od biber-spreja, postali su prepoznatljiv simbol pokreta“, izveštava AP, „Oni su u nedelju bili prva linija odbrane mase demonstranata koji su pokušali da probiju barikade sa kojih policijaci prskaju ljude biber-sprejom“. U nedelju je policija upotrebila 87 patrona suzavca.

Do sada je 26 osoba završilo u hitnoj, a najmanje 78 je uhapšeno.

Demonstranti zahtevaju od šefa izvršne vlasti Hong Konga, Leung Čun-Jinga, da „traži istinski izbor za građane teritorije“. „Učinite nešto dobro za Hong Kong. Želimo pravu demokratiju!“, vikao je jedan demonstrant.

Peking je demonstracije ocenio kao nelegalne i podržao je reakciju policije. „Nezakonito okupljanje ispred sedišta kineskih vlasti na aveniji Tim Mej u kvartu Central utiče na bezbednost, javni red i saobraćaj“, navodi se u saopštenju, „To takođe utiče na prava i slobode drugih građana“. Vlasti su objasnile da „primena mera upravljanja masom i kontrole saobraćaja može izazvati neugodnosti“ i izrazile „zahvalnost većini građana na razumevanju.“

U međuvremenu, Kina je blokirala Instagram, mada je ovaj internet servis izgleda i dalje dostupan u Hong Kongu. Kineska štampa nije objavila fotografije nemira, a krivicu za proteste svaljuje na „radikalne opozicione snage“ koje „upropašćavaju imidž Hong Konga“.

Građani Hong Konga su podeljeni oko pitanja da li da zahtevaju veću demokratiju od Pekinga. Poslovna zajednica Hong Konga ima finansijsku korist od statusa quo i formirala je rivalsku grupu pod nazivom „Tiha većina“. Nedavne ankete pokazuju da se 48 odsto građana protivi izbornim planovima Pekinga u Hong Kongu, dok 39 odsto podržava odluku lokalnih vlasti da ove planove prihvati.

„Uopšte se ne slažem sa demonstrantima“, rekla je jedna starija žena reporteru AP, „Mi koji smo u grad došli pre 60 ili 70 godina, nismo imali ništa, radili smo i puno smo se mučili da stvorimo bogat grad kakav je Hong Kong danas. A sada demonstranti unose nestabilnost u naše društvo. Za mene, to što mogu da jedem i spavam već je luksuz. Ne treba mi demokratija. Šta to uopšte znači?“

Nastavak protesta će svakako ugroziti stabilnost u Hong Kongu i naneti štetu poslovnim interesima, uz mogućnost da se neki vodeći biznismeni priključe pokretu. Ekonomski pokazatelji za poslednji kvartal su u padu i Hong Kong možda klizi u recesiju.

 
Igor Volsky, Think Progress, 29.09.2014.

Prevela Milica Jovanović

Peščanik.net, 01.10.2014.