Kina pred zamkom srednjeg dohotka
Posle tri decenije rasta od gotovo 10 posto, ekonomski rast u Kini se naglo usporio. Da stvar bude gora, Međunarodni monetarni fond prognozira da će rast u Kini do 2028. godine opasti na 3,4 posto.
Posle tri decenije rasta od gotovo 10 posto, ekonomski rast u Kini se naglo usporio. Da stvar bude gora, Međunarodni monetarni fond prognozira da će rast u Kini do 2028. godine opasti na 3,4 posto.
Rastuća nejednakost, kojoj su donekle doprineli hiperglobalizacija i tehnologije koje eliminišu ljudski rad, otvara prostor nasilnim političkim pokretima.
Neizvesna je budućnost globalne ekonomije, dok geopolitička zbivanja – često potpuno nepredvidljiva – guraju svet u nestabilnost, dalju deglobalizaciju i sve dublju fragmentaciju.
Poslednji samit G7 ostaće zapamćen kao jedan od najvažnijih u istoriji grupe. SAD, Japan i Evropa, njihovi prijatelji i saveznici, rešeni su da udruže snage ne bi li zauzdali Kinu.
Niko od učesnika upravo završenog skupa u Davosu ne piše roman o našem vremenu megapretnji. Ali stanje današnjeg sveta izaziva crne slutnje poznate čitaocima Manovog „Čarobnog brega“.
Stopa inflacije je naglo porasla 2022. godine, kako u razvijenim ekonomijama tako i u onima u razvoju. Strukturni trendovi upućuju na zaključak da to neće biti prolazna već dugoročna pojava.
Svetska ekonomija približava se dosad nezabeleženom spoju ekonomske, finansijske i dužničke krize, koji je posledica eksplozije deficita i ogromnih zaduživanja u prethodnim decenijama.
Prolazimo kroz spoj najgorih elemenata 70-ih i 2008. Višestruki i produženi šokovi na strani ponude koincidirali su sa koeficijentima zaduženosti koji su veći od onih u doba globalne finansijske krize.
Svetska ekonomija prolazi kroz radikalnu promenu režima. Višedecenijski period stabilnosti i kontrolisane inflacije je završen. Prve pukotine su nastale 2008. i u recesiji zbog pandemije 2020.
Bez obzira da li će recesija biti blaga ili oštra, istorija pokazuje da na tržištima kapitala ima još prostora za pad. Zato naznake oporavka treba tumačiti kao refleksni trzaj.
U novoj stvarnosti čekaju nas inflacija i sporiji rast. Uzroci stagflacijskog udara kriju se u 11 šokova na strani agregatne ponude, koji su izazvali rast troškova i teškoće u organizaciji proizvodnje.
Ovo je najveća eskalacija u 2. hladnom ratu kojim 4 revizionističke sile – Kina, Rusija, Iran i Severna Koreja – pokušavaju da okončaju dominaciju zapada ustanovljenu posle 2. svetskog rata.
Posle teške globalne recesije izazvane pandemijom predviđa se snažan oporavak svetske privrede. Ali očekivana ekspanzija biće nejednako raspodeljena, i između država i unutar njih.
Španija je prevelika da bi propala, ali u isto vreme i prevelika da bi bila spasena dotacijama.