Zašto nema masovnog antiratnog pokreta?
Sećam se vremena kada je otkriće da ispod sjajne glazure postoji mnoštvo noćnih mora, promenilo ideju o tome kako ispuniti dužnost služenja svojoj zemlji.
Sećam se vremena kada je otkriće da ispod sjajne glazure postoji mnoštvo noćnih mora, promenilo ideju o tome kako ispuniti dužnost služenja svojoj zemlji.
Rođen sam 20. jula 1944. usred rata. Iako se on završio bombardovanjem Hirošime i Nagasakija u avgustu 1945, pre nego što sam izgovorio „mama“ i „tata“, na neki način sam odrastao u ratu.
Nemojte mi zameriti što sam danas malo rastresen – krivite za to Vladimira Putina. Nisam ja odlučio da izvršim invaziju Ukrajine, mesta s kog je moj deda pobegao pre skoro 140 godina.
Kada kažem da su ovo izbori iz pakla, vređam pakao. Šta god da se dogodi na ovim izborima Amerika je stupila u novu političku eru.
Ako ne želite da stvorite još generacija terorista među onima koje više ne sputavaju granice normalnog života, treba da napravite Marshallov plan za Bliski istok.
Razgovor sa Lorom Poitras, autorkom filma “Citizenfour”: Bez Snoudena, svi bismo još uvek živeli u neznanju o količini informacija koje država prikuplja. Promenio nam je svest o opasnostima nadzora. Posle njega makar bolje shvatamo prirodu mraka koji nas okružuje.
Terorisanje terorizmom je prevladalo. Isis je samo najnoviji primer kako se interes grupe ekstremista da se predstavi većom nego što jeste, podudara sa interesima grupa u Americi da održe svoju moć.
Dva velika centra moći izrasla su u Americi 21. veka: sve šira nacionalno-bezbednosna država, sve slabije nadgledana i sve tajnovitija; i sve militarizovanija korporativna država, sve manje dužna da polaže račune, sve sigurnija da je zakon u njenom vlasništvu.
Šta ako se, na neki još uvek neshvatljiv način, nešto promenilo na planeti Zemlji? Šta ako je nešto u prirodi imperijalnog rata počelo da sprečava pobedu, postizanje ciljeva, „rešavanje“ problema u svetu?