Natpis na zidu: Ljubav

Foto: Predrag Trokicić

Kraj godine, u kancelariji BCBP-a vlada novogodišnje raspoloženje; poštar kao pravi Deda Mraz kuca na vrata i donosi najveći poklon za nas istraživače. Konačno su stigli odgovori MUP-a na zahtev BCBP-a iz avgusta 2017. Tražili smo dodatne informacije, koje nismo mogli da prikupimo iz javno dostupnih izvora, za objektivnu procenu integriteta policije u Srbiji. Ali naša sreća je bila kratkog daha.

Odgovori MUP-a putovali su više od mesec dana do kancelarije BCBP-a. U MUP-u je ovaj dokument zaveden 8. novembra, a do nas je stigao 29. decembra prošle godine. Nepoznato je zašto. MUP je za dobar deo pitanja BCBP-a zaključio da su „ispunjeni uslovi za ograničenje prava na pristup informacijama od javnog značaja“. Ministarstvo smatra da zahtev BCBP-a nanosi „ozbiljne povrede pretežnijeg interesa zasnovanog na Ustavu ili zakonu“, „zloupotrebljava pravo na slobodan pristup informacijama od javnog značaja“, jer se ponavlja zahtev sa istim ili već dobijenim informacijama i predviđa da će se „trend traženja ovih ili sličnih informacija nastaviti i u narednom periodu“.

Običnim jezikom rečeno, MUP kaže da istraživanje čiji je cilj da smanji korupciju u policiji i poveća poverenje građana u ovu instituciju ugrožava pravni poredak Srbije. Po MUP-u, nerazumno je tražiti informacije o disciplinskoj odgovornosti policajaca, bez kojih je nemoguće objektivno proceniti mogućnost kršenja ljudskih prava zbog povrede službene dužnosti, ili podatke o internim konkursima u MUP-u, bez kojih se ne može zaključiti kako se u stvari napreduje u policiji. MUP navodi da je BCBP i ranije slao zahtev, što je tačno, ali zaboravlja da na taj zahtev nije odgovorio u rokovima utvrđenim zakonom, niti u roku koji je Poverenik predvideo svojim rešenjem, već sa devet meseci zakašnjenja. Zbog svega toga BCBP je bio prinuđen da ponovi neka pitanja.

Najviše zabrinjava to što MUP želi da ukine ustavno pravo na obaveštenost, jer se traže informacije koje se menjaju na mesečnom, nedeljnom, a nekad i dnevnom nivou. Očigledno je potrebno podsetiti da u Srbiji svaki građanin ima pravo da bude obaveštavan istinito, potpuno i blagovremeno o pitanjima od javnog značaja, i da ima pravo na pristup podacima koji su u posedu državnih organa i organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja. Ali izgleda da je to tako samo u Ustavu.

I to nije sve. Pored odgovora MUP-a, nastavljaju se napadi na BCBP na sada već uobičajeni politikantski način – zvaničnim saopštenjem Ministarstva u kojem se navodi da smo zlonamerni, tendenciozni, da lažemo, vodimo negativnu kampanju i stvaramo nemir u javnosti. Nastavlja se i praksa neodazivanja MUP-a na pozive na javni razgovor o nalazima istraživanja BCBP-a koja ukazuju na osetljive probleme u policiji, a koje kabinet ministra uvek dobija pre nego što ih objavimo. Nasuprot tome, istraživački nalazi BCBP-a koji su pohvalni za MUP, kao što je povećanje poverenja građana u policiju za dva posto, dobijaju dve strane u Informeru sa punom „opremom“ – grafikonima, antrfileima i u boji.

Dešava se i nešto sasvim novo. Pojavljuje se fantomsko udruženje građana, Institut za procenu bezbednosnih rizika, koje nije akreditovano od strane Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Ovaj institut početkom 2018. otvara svoj tviter profil sa očiglednom namerom da napada BCBP, uz intenzivnu podršku botova. Najviše brine rečnik koji koriste. Sada BCBP optužuju za „neobjašnjive razmere mržnje“. Informer na svom sajtu prenosi to saopštenje.

Kampanja protiv BCBP-a se dešava u trenutku kada su u skupštinskoj proceduri Predlog izmena i dopuna zakona o policiji, kada se usvaja nova Strategija razvoja MUP-a i kada je usvojen prvi Strateški plan policije. Radi se o sistemskim dokumentima koji bi trebalo da izmene funkcionisanje policije u Srbiji. Umesto da se otvori dijalog o ovim važnim dokumentima, nameće se prepiska saopštenjima.

Kako je BCBP za samo tri godine od organizacije sa čijim stavovima se ministar unutrašnjih poslova „u potpunosti slaže“ postao organizacija koju optužuju za „neobjašnjive razmere mržnje“ prema MUP-u? Odgovor nije moguć sve dok predstavnici MUP-a ne sednu za sto zajedno sa organizacijama civilnog društva i ne progovore o problemima na argumentovan način i u cilju pronalaženja rešenja. MUP treba da prestane sa politikantskim napadima na udruženja građana i počne da se ponaša kao servis građana.

Komunikacija je ključna reč za dekonstrukciju „mržnje“, a rešenje nije daleko. Ministarstvo unutrašnjih poslova može da se ugleda na Ministarstvo odbrane koje, na primer, putem zvaničnog tviter profila u prvi plan stavlja profesionalne pripadnike Vojske Srbije. Pozitivan primer je i kada prethodni ministar odbrane prihvati javni intervju jedan na jedan sa istraživačicom BCBP-a. Nije teško, a korisno je za sve nas.

Autor je istraživač Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP).

Peščanik.net, 10.01.2018.