Foto: Ivana Tutunović Karić
Foto: Ivana Tutunović Karić

Tokom pandemije, brzinom bez presedana, napravljeno je nekoliko izuzetno efikasnih vakcina. U trećoj fazi kliničkih ispitivanja, iRNK vakcine su pokazale efikasnost od 9495 odsto u prevenciji simptomatskih infekcija. Kada je počela široka primena, podaci iz prakse korigovali su podatke o efikasnosti iRNK vakcina na oko 90 odsto. A onda je virus mutirao. Talas za talasom novih varijanti veće prenosivosti i moći virusa da izbegne postojeći imunitet, doveli su u pitanje delotvornost vakcina u zaštiti od zaraze. Mutacije su takođe smanjile efikasnost primarne serije iRNK vakcina (dve doze) u sprečavanju hospitalizacije i smrti. S pojavom Omikron varijanti skraćen je period zaštite koju pruža vakcina. Mnogi prate ove podatke i pitaju se koja je uopšte svrha vakcinacije, ako to neće sprečiti simptomatske infekcije, a zaštita nije dugotrajna. Međutim, jaka zaštita se ne može očekivati samo od primarne serije bilo koje vakcine, a naša društva su postavila previsoku lestvicu prihvatljivog broja doza vakcina protiv kovida-19. Treba da prihvatimo realnost ponavljanja buster doza i veliku korist koju imamo od njih.

Vakcine protiv raznih zaraznih bolesti daju se u više doza: to je očigledno već iz kalendara vakcinacije dece. Obično se do 18. godine prima po 5 doza (difterija/tetanus/veliki kašalj), 4 doze (hemofilus influenca tip B, pneumokokni konjugat, inaktivisani poliovirus) i 3 doze (hepatitis B). Takav program je neophodan za dostizanje efikasne zaštite i punog imuniteta. Kod odraslih mnoge od ovih vakcina zahtevaju periodične bustere za održavanje imuniteta. Za virus gripa vakcinacija se vrši svake godine iznova, bez obzira na uzrast. I niko se ne žali što mora da primi 60. dozu vakcine protiv gripa. Tako treba da pristupamo i vakcinama protiv kovida-19.

Zašto su nam potrebne dodatne doze? Primarna serija vakcine pokreće imuni odgovor angažujući limfocite, bela krvna zrnca koja otkrivaju specifične karakteristike patogena, umnožavaju se i prenose instrukcije za eliminaciju patogena. Većina ovih ćelija postepeno nestaje, osim male podskupine ćelija koje naše telo čuva za buduću upotrebu. Te „memorijske ćelije“ su odgovorne za dugotrajan imunitet na određeni patogen. Dodatne doze stimulišu ove memorijske limfocite da se brzo umnože i proizvedu još efikasniju odbranu. Buster takođe bira i takozvane B ćelije koje luče antitela koja su još bolja u vezivanju i blokiranju infekcije i širenja virusa.

Primarna serija vakcina je kao srednja škola za limfocite, gde ćelije dobijaju osnovne instrukcije o patogenu. Busteri onda služe kao koledž na kome se limfociti dodatno obrazuju da bi postali veštiji i zreliji za borbu protiv budućih infekcija. Povremeno, našim diplomcima je potrebno osveženje kroz dodatne doze koje se primaju kasnije u životu. To je slučaj sa svim vakcinama. Buster doze obezbeđuju imunskom sistemu neophodno obrazovanje kako bi se sprečili teži slučajevi bolesti od infekcija.

Vakcinacija protiv kovida-19 zahteva dodatne doze iz istih razloga. Moramo da treniramo, održavamo i unapređujemo reakcije naših T i B ćelija kako bismo sprečili teške oblike bolesti. Ljudima koji su primili primarnu seriju vakcina, busteri značajno pomažu u sprečavanju hospitalizacije i smrti. Podaci za SAD iz aprila 2022. govore o riziku od smrti kod starijih od 50 godina u poređenju sa ljudima koji su primili dva ili više bustera: 38 puta je veći rizik kod onih koji nisu primili nijednu vakcinu, 6 puta veći kod onih koji su primili samo primarnu seriju (bez dopunske doze) i 4 puta veći kod onih koji su primili jednu dodatnu dozu. Tokom perioda kojim dominira Omikron varijanta, dopunska doza je obezbedila zaštitu od hospitalizacije čak i kod prethodno zaraženih ljudi, bilo starijih ili mlađih od 65 godina. Kod dece i adolescenata, primarna serija (dve doze) bila je manje efikasna u prevenciji urgentnih intervencija u vezi sa kovidom-19 tokom omikronskog talasa u poređenju sa periodom varijante Delta. Imunitet od primarne vakcinacije takođe opada s vremenom. Među adolescentima uzrasta 16-17 godina nije otkrivena značajna zaštita posle više od 5 meseci nakon druge doze vakcine. Međutim, treća dodatna doza je vratila efikasnost vakcine na 81% u ovoj uzrasnoj grupi. Očigledna je korist od dopunske doze za široki spektar starosnih grupa koje su do sada proučavane.

Može li dopunska vakcinacija biti bolja? Apsolutno. Potrebni su nam bolji busteri koji obezbeđuju trajniju zaštitu, koji su efikasni protiv novih varijanti i koji bolje sprečavaju infekciju i blokiraju prenos. Na primer, u aktuelnom talasu Omikrona imunska zaštita od bustera se gubi u roku od 4-6 meseci. Potrebne su nam strategije vakcinacije koje pružaju trajniju zaštitu. Sada se radi na busterima koji odgovaraju Omikron varijanti BA.5, što bi trebalo da obezbedi bolju zaštitu od one koju su pružali busteri zasnovani na originalnom soju virusa. Međutim, zbog činjenice da virus brzo mutira, biće nam potrebni busteri koji mogu da pokriju ne samo postojeće, već i buduće zabrinjavajuće varijante.

Očekujemo razvoj bustera koji deluju protiv širokog spektra varijanti virusa SARS-CoV-2, kao i protiv drugih korona virusa koji mogu biti uzročnici budućih epidemija. Korona virusi su više puta u istoriji prelazili sa životinja na ljude, što je izazivalo pandemije. Idealni busteri bi trebalo da budu u obliku spreja za nos kako bi se obezbedila lokalna imunska zaštita sluzokože, što redukuje infekciju i transmisiju na mestu ulaska virusa. Od boljih bustera očekujemo i da smanje rizik od produženog kovida. Konačno, potrebne su nam i bolje strategije za imunizaciju, kako bi što veći broj ljudi širom sveta bio obuhvaćen zaštitom. Buster u vidu spreja za nos koji se prodaje bez recepta može nas približiti tom cilju.

Istraživači i industrija ubrzano rade na razvoju vakcina sledeće generacije, kao što su radili na postojećim vakcinama koje su tokom ove pandemije spasile više od 14 miliona života. Dok ne stignu nove, unapređene vakcine, postojeći busteri će ažurirati naš imunski sistem za predstojeću zimsku sezonu.

Autori su profesori na medicinskom fakultetu univerziteta Jejl.

Akiko Iwasaki i Albert Ko, Time, 10.07.2022.

Prevela Milica Jovanović

Peščanik.net, 01.08.2022.

KORONA