„Srbija nikada neće zaboraviti podršku koju je dobila od zemalja Organizacije Američkih Država (OAD), koje nisu priznale jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova”, izjavio je uslužno šef srpske diplomatije Vuk Jeremić na zasedanju OAD u Limi 6. juna. Zaboravio je da su dva osnivača OAD, Kostarika i SAD, prvi obznanili da Kosovo nije više Srbija. U januaru je u Adis Abebi Jeremić apelovao na članice Afričke unije (AU) da ne priznaju Kosovo, bez obzira što su Kosovo priznala četiri osnivača AU.

Srbija u spoljnoj politici nije ostvarila nijedan od prioriteta proklamovanih 2007, a overenih 2008 – odbrana teritorijalnog integriteta i suvereniteta, ubrzanje evropskih integracija i preuzimanje liderstva u regionu. Kosovo je priznalo 69 od 192 članice UN. Kada je reč o evropskim integracijama, Srbija je tamo gde je bila 2006. izračunao je EUobserver. Šta komšiluk misli o beogradskoj nameri da bude regionalni vođa rekli su šefovi diplomatija Hrvatske i Slovenije, Samuel Žbogar i Goran Jandroković, koji su u zajedničkom pismu krajem maja potpisali da je regionu dobro i bez lidera.

“Orlovi su odleteli. Sa navijačima su se oprostili ispred hrama…”, bila je 7. juna prva vest. Vidoviti Milan je izjavio da će fudbaleri Srbije u Južnoj Africi postati šampioni sveta, ali pod jednim uslovom: “Sat vremena pre utakmice fudbaleri bi trebalo da uzmu sir iz šopske salate i crvenu papriku i to da razmažu po obrazima. Neka namaz odstoji 15 minuta, a onda neka ga skinu zbog uroka. Svako oko svoje desne ruke neka veže zeleni i plavi konac i pobeđuju!”

Nielsen Media Research objavio je u maju da su građani Srbije prvi u Evropi po dužini sedenja pred TV aparatom. Pretekli su Amerikance i u samom su svetskom vrhu. Prošle godine građani Srbije gledali su TV u proseku 300 minuta dnevno. Najmanje vremena pred ekranima gube Skandinavci i stanovnici Švajcarske. Televiziju svakoga dana gleda 75,4 odsto stanovnika Srbije svih uzrasta.

Farma je bila najgledanija 17. maja, sa 3.593.569 gledalaca. Toga dana, ministarstvo rada i socijalne politike upozorilo je građane da će “ova godina biti vraški teška”, a da “posle krize koja je pogodila Grčku, EU neće rizikovati da prima članice koje su po bilo kom osnovu sporne”; rečeno je da je “šteta od poplava u Trgovištu najmanje milion evra”; da su “kečap i majonez postali luksuz za porodicu”; da će “dinar i dalje slabiti”; da su “uhapšena četvorica Srba u Kosovskoj Mitrovici”; da je “jedna osoba pucala sebi u glavu u kafani u Beogradu”; da je “kašikara ubačena u kafić u Valjevu”, te da su “masakrirana trojica srpskih telohranitelja narko-bosa u Boliviji”.

Farma se u proseku emituje 10,5 sati dnevno. Učesnici su bivši, poluzaboravljeni, gubitnici, napasnici, trajno polupijani. Njihov repertoar je: „Tebi ni tvoja deca neće da dođu na sahranu“; “Ti si Indijanac”; “ustašo”; “Turčine”; “majmune”; “veliki parazitu”; “lažovu “; “Idi kod psihijatra”; “Iz tvojih usta samo g…. izlaze”; “Ti si mi psovao mrtvu majku”; “patuljče ćelavi, ofarbani”; „izgledaš kao da si jeo osiromašeni uranijum”; “odvalio bi ga tiganjem po glavi”.

Akteri se fizički se i seksualno međusobno zlostavljaju, polivaju se punim čašama piva, bacaju posude sa hranom na pod u Srbiji u kojoj 800.000 ljudi ne zna šta će i gde će sutra jesti, a trećina penzionera prima manje od 150 eura. Gledaoci se toliko identifikuju sa akterima, da policija razdvaja klanove pristalica jednih i drugih, pa zatim i gledaoce od takmičara.

Pedesetogodišnja Julka M, majka četvoro dece, je u kvizu TV Pink (na kojoj se emituje Farma), bez ustručavanja potvrdno odgovorila na pitanje voditeljke: „Da li ste ikada doživeli orgazam tokom seksualnog odnosa sa ocem”, osvojila 5.000 eura, i pogladila se po krstu na čedno beloj bluzi.

New economics foundation je napravila svetsku listu o zadovoljstvu građana životom. Na rang-listi od 144 zemlje Srbija zauzima 58. mesto, Hrvatska 60, BiH 65, a Slovenci su, u odnosu na zemlje bivše Jugoslavije, najnezadovoljniji, odnosno na 66. su mestu. Nemačka je na 51, Francuska na 71, a 68. po indeksu sreće je Engleska.

U Srbiji je svojim životom zadovoljno 47,6 odsto građana, u Hrvatskoj 47,2, u BiH 45 odsto stanovnika sebe smatra srećnima. U Sloveniji, najrazvijenijoj zemlji bivše Jugoslavije, srećno je 44,5 odsto stanovnika.

Kada je na radiju objavljeno da na beogradskoj Klinici za infektivne i tropske bolesti leži mrtav, neidentifikovan narkoman, desetak izbezumljenih majki došlo je na kliniku strepeći: „Nije valjda to moj sin”. Trećina mladića u Srbiji koji dolaze da služe vojni rok su narkomani. Četvrtina regruta nije zdravstveno sposobna da bude šest meseci u službi otadžbine. U Srbiji je jeftinije drogirati se, nego opiti se. Prema izveštaju Stejt departmenta, Srbija i Kosovo su glavne tranzitne zemlje na putu heroina, kokaina, marihuane i sintetičkih droga. Ranije se broj registrovanih i stvarnih uživalaca droge množio sa tri, a sada se množi sa deset, jer je droga pojeftinila. U Beogradu je pre 50 godina bilo registrovano šezdesetak zavisnika.

Kilogram heroina je 15.000 eura, ekstazi je najjeftiniji, košta do dva eura. Marihuana, trava, vutra je najraširenija i u Srbiji je zovu “domaćica”. Gram košta oko devet eura, a može se zaviti i do deset cigara. Čak 16 odsto šesnaestogodišnjaka u Srbiji koristi marihuanu, a 15 odsto šesnaestogodišnjakinja uzima sedative, utvrdilo je ministarstvo zdravlja.

Srbija je prva među zemljama u regionu po broju korisnika sredstava za smirenje. Godišnji promet sedativa i antidepresiva u Srbiji je 30 miliona eura. To je za 95 odsto više nego 2005. Svaki treći Beograđanin koji uđe u apoteku kupuje sedativ. Srbija je na četvrtom mestu u Evropi po potrošnji alkoholnih pića. Svaka šesta odrasla osoba u Srbiji je alkoholičar. U prvom razredu srednjih škola anketari su saznali da 51 odsto maloletnih redovno pije alkoholna pića, a 8,4 odsto se prvi put napilo sa 13 godina. Srbija je prva u Evropi po broju žena pušača.

Monitor, štampano izdanje, 11.06.2010.

Peščanik.net, 14.06.2010.