Foto: Predrag Trokicić

Foto: Predrag Trokicić

Svi s nestrpljenjem očekujemo govor premijerke Ane Brnabić, najavljen za 14. oktobar, u kojem će ona sama oceniti rad svoje vlade u prvih sto dana funkcionisanja.

Medije koji su povodom 7. oktobra, kada se to razdoblje od sto dana tačno okončalo, već požurili sa kritičkim ocenama starta najnovije Vlade Srbije, verovatno najviše zanima šta će premijerka navesti kao prve uspehe ovog Vladinog tima. Možda će ona posebno istaći oporavak industrijske proizvodnje poslednjih meseci, uprkos nepovoljnim klimatskim uslovima, jer podaci koje nalazimo u septembarskoj analizi Republičkog zavoda za statistiku daju osnova za takvo zaključivanje.

Naime, RSZ navodi da je ukupna industrijska proizvodnja u Srbiji u periodu januar – avgust ove godine veća za tri odsto nego u istom prošlogodišnjem periodu. Pri tome treba posebno istaći da je mesečni međugodišnji rast industrije u avgustu 2017. godine dosegao 7,3 odsto, što je za naše prilike prilično visoko. Uspeh izgleda tim veći kad se ima u vidu da je industrijska proizvodnja u Srbiji tavorila na redukovanim stopama još od jula 2016. godine. Oporavak u pravcu snažne ekspanzije počeo je maja ove godine (međugodišnji rast od 6,5 odsto), a taj trend je nastavljen i tokom proteklog vrućeg leta, sve do avgusta (zasad nemamo podatak za septembar), kada su uočena i kratkoročna desezonirana povećanja prema prethodnom mesecu (2,2 odsto).

Za spomenuti trend oporavka najzaslužnija je prerađivačka industrija s kumulativnim rastom ove godine od 6,5 odsto. Taj uzlet prerađivača neutralisao je (zajedno sa oporavkom rudarstva) ovogodišnji pad sektora koji statistika naziva „Snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija“, koji je zabeležio pad od 8,2 odsto. Ovaj pad, prema onome što je već naširoko opisano u nekoliko naših nedeljnika, a prvenstveno u analizama Kvartalnog monitora i Fiskalnog saveta, vezuje se, pre svega, za nedovoljno objašnjene podbačaje u Elektroprivredi Srbije.

Istaknuti oporavak industrije u Srbiji raširen je praktično po većini njenih grana – u 18 se beleži povećanje aktivnosti, a samo u šest proizvodnja je opadala. Čak je, uprkos užasnoj suši tokom leta, rast zabeležen i u prehrambenoj industriji (u avgustu je u njoj ostvaren međugodišnji rast od 2,1 odsto). Grane koje ove godine ostvaruju „jak rastući trend“ su proizvodnja guma i plastike, metalni proizvodi, hemikalije i hemijski proizvodi, električna oprema i proizvodnja papira. Od grana koje imaju kontinuirani „kumulativni pad“ ističu se proizvodnja nafte i koksa, ali i proizvodnja motornih vozila i prikolica. Istina, statistika u avgustu primećuje znake oporavka i u ove dve grane – naftaši su u tom mesecu ostvarili međugodišnju stopu rasta od 16,2 odsto, a kragujevački proizvođači automobila stopu od 11,6 odsto. To ne znači da su problemi u NIS-u i u FCA u Kragujevcu prevaziđeni. Najveću brigu izaziva svojevrsna kriza u energetskom sektoru (koji sa 20,6 odsto učestvuje u izračunavanju indeksa industrijske proizvodnje) – jer autori citirane analize RSZ procenjuju da će on u celoj 2017. godini, prema prethodnoj godini, biti u padu za oko četiri odsto. Iako je suša značajno umanjila proizvodnju struje u hidroelektranama, ta okolnost ne umanjuje značaj raznovrsnih indikatora da se EPS-om ne upravlja na dobar način, a reč je, dakako, o preduzeću u državnom vlasništvu.

Kad je reč o rudarstvu, takođe značajnom delu naše industrije (7,2 odsto cele industrije), ove godine je zabeležena kumulativna stopa rasta od 0,8 odsto, a u samom avgustu međugodišnja stopa je poskočila na 5,7 odsto. Rudarstvo je ove godine bitno usporio pad eksploatacije nafte i prirodnog gasa za visokih 5,4 odsto (a u avgustu prema istom mesecu prošle godine minus 7,1 odsto). U godini dobrih cena metala na svetskom tržištu RTB Bor i drugi rudnici (pre svega bakra) ostvarili su kumulativni porast proizvodnje od 3,4 odsto.

Činjenice koje navodi RSZ, dakle, govore o trendu oporavka srpske industrije u poslednjih nekoliko meseci. Da li Vlada Ane Brnabić ima plan kako da taj trend ojača i produži, to je već drugo pitanje.

Novi magazin, 13.10.2017.

Peščanik.net, 13.10.2017.