Foto: Predrag Trokicić
Foto: Predrag Trokicić

Krajem prošle sedmice, pod dirigentskom palicom američkog predsednika Donalda Trampa, postignut je dogovor Saudijske Arabije i Ruske Federacije, u okviru takozvane grupacije izvoznika sirove nafte „OPEK plus“ (koji okuplja 22 države), da se zbog smanjenja tražnje za naftom na svetskom tržištu izazvanog pandemijom korona virusa, obori dnevna ponuda za 9,7 miliona barela (oko 10 odsto), te tako zaustavi sunovrat cena ovog energenta.

Zanimljivo, dok su kolale priče da se Tramp telefonom dogovara sa ruskim predsednikom Putinom i arabijskim kraljem Salmanom o prestanku rata za naftno tržište, cene sirove nafte na berzama poskočile su na preko 30 dolara za barel, da bi, kada je sporazum postignut, opet počele da padaju ka 20 dolara za barel. To je značilo da trgovci nafte procenjuju da predviđeno „trofazno“ smanjenje dnevne ponude nafte od 10 miliona barela dnevno do kraja godine neće biti dovoljno, jer je potrošnja nafte i derivata, prema mnogim analitičarima, opala za najmanje 20 miliona barela dnevno.

Bilten Nacionalnog naftnog komiteta Srbije (br. 35) donosi veoma dokumentovan pregled burnih zbivanja na svetskom tržištu nafte ove godine iz pera Aleksandra Nedučina. Tu se podseća da je prošle godine Kina beležila rekordan uvoz sirove nafte od 506 miliona tona (najveći svetski uvoznik). No, potražnja je zimus usled epidemije korona virusa opala za tri miliona barela na dan (oko 150 miliona tona godišnje), što predstavlja 20 odsto njene potrošnje. Na primer, potrošnja mlaznog goriva opala je za 30.000 tona na dan, avionski saobraćaj je smanjen za 80 odsto, izvoz Kine je u prva dva meseca epidemije smanjen za 17,2 odsto, bez posla je ostalo pet miliona ljudi, itd. Ipak, Kina je u prva dva meseca epidemije povećala uvoz nafte 5,2 odsto – dok nije napunila rezerve. Tada je krenuo sunovrat cena nafte, jer je u prvom kvartalu dnevna ponuda nafte u svetu smanjena na 99,9 miliona barela, to jest potražnja je pala za 2,5 miliona barela dnevno (Kina je tu učestvovala sa 1,8 miliona barela dnevno).

Tada je, 6. marta, došlo do „bečke svađe“ između Saudi Arabije i Rusije. Naime, Putin nije pristao da smanji ponudu za pola miliona barela dnevno, naspram arapskog smanjenja od milion barela dnevno. Kralj Salman na to je reagovao povećanjem dnevne ponude nacionalne kompanije Saudi aramco sa 9,7 miliona barela na 13 miliona barela na dan i smanjenjem cena barela (za Evropu za osam dolara, za SAD sedam i za Aziju šest dolara po barelu). To je dodatno oborilo cene na svetskim berzama (brent 36,66 dolara, WTI 34,36 dolara po barelu). Po izjavi Sofije Donets, glavnog ruskog ekonomiste u Renesons kapital investicionoj banci, Rusija je bila bolje pozicionirana u ovom sukobu sa Saudijskom Arabijom. Naime, sa svojim nacionalnim rezervama ceni se da Rusija može da izdrži ovu deceniju sa cenom od 25-30 dolara po barelu. Međutim, sa cenom od 27 dolara godišnje bi morala da povlači oko 20 milijardi dolara iz svojih fondova „za crne dane“ kako bi uravnotežila budžet.

No, ruski bečki potez nije bio usmeren na Rijad nego na SAD, jer tamošnji proizvođači iz škriljaca navodno padaju u bankrot ako cena silazi ispod 50-45 dolara za barel. Zbog toga su početkom marta deonice Ekson mobajla na 15-godišnjem minimumu, Ševrona na četvorogodišnjem, a akcije Oksidental petroleuma i Continental risursa sredinom marta pale su 50 odsto. Mada, treba imati u vidu da je američka proizvodnja nafte iz škriljaca u prošlosti pokazala elastičnost, smanjujući proizvodnju kada je cena padala do momenta njenog rasta, pokazujući tako tržišnu samoregulaciju.

S poplavom jeftine nafte na svetskom tržištu otvorio se i problem njenog uskladištenja. Naime, i pored povećanja cene lizinga skladišnog prostora za 50-100 odsto u poslednjih mesec dana, oni se ubrzano popunjavaju. Rojters krajem marta spekuliše da bi potrošnja mogla da padne za 20 miliona barela dnevno i da će se skladišta puniti dinamikom od 600 miliona barela mesečno, te da će raspoloživi kapaciteti biti puni za dva ili tri meseca, što bi dovelo do obaranja cene nafte na čak 10 dolara. Inače, Rajstad enerdži je krajem marta objavio da je sada uskladišteno oko 7,2 milijarde barela sirove nafte i naftnih proizvoda (uključujući tu i 1,3-1,4 milijarde, koje se nalaze na tankerima po svetskim morima), što čini popunjenost od 76 odsto svetskih skladišnih kapaciteta. Zbog toga cene nafte sada osciluju između 31 i 20 dolara za barel. To je najniže u poslednjih 17 godina.

Novi magazin, 20.04.2020.

Peščanik.net, 21.04.2020.

KORONA