EntropijaMoralna se prava ne stiču i ne gube, a isto važi i za moralne dužnosti. Svi ljudi su moralno jednaki.

Prvi primer. Nemamo moralno pravo da osudimo rusku aneksiju Krima, jer smo i mi kršili međunarodno pravo. U stvari, moralno pravo se nikako ne gubi, i zapravo postoji moralna obaveza, dužnost osude, posebno ako se veruje da je prekršena u prethodnom, a sličnom, slučaju.

Drugi primer. Nismo dužni da osudimo rusku aneksiju, jer oni nisu nas osuđivali (ili nas neće osuđivati) u sličnim okolnostima. To je opravdanje saučesništva u stvari koja se karakteriše kao kršenje međunarodnog prava, jer se izjednačava sa istim takvim kršenjem u prethodnom slučaju.

Treći primer. Nismo u moralnoj obavezi, jer je kršenjem međunardonog prava napravljen presedan, kojim se sada drugi rukovode. Naravno, kršenjem zakona ili moralnih normi ne stvara se presedan, čak i ako je to kršenje prošlo nekažnjeno ili ako ga moćni čine ponovljeno.

U svim tim slučajevima svi imaju isto moralno pravo na osudu, nezavisno od toga koliko su se pokazali dosledni u korišćenju toga prava u prošlosti, a svi imaju i moralnu dužnost nezavisno od toga koliko su oni ili drugi, recimo, bili ili jesu licemerni kod ispunjavanja sopstvenih dužnosti.

 
Peščanik.net, 12.05.2014.


The following two tabs change content below.
Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945 – Beč, 27. oktobar 2022), ekonomista i politikolog. Magistrirao je 1973. u Beogradu, doktorirao 1977. na Kolumbiji u Njujorku. Radio je na Fakultetu političkih nauka i u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od 1994. u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (wiiw). Ekspert za pitanja tranzicije balkanskih ekonomija. Jedan od 13 osnivača Demokratske stranke 1989. Autor ekonomskog programa Liberalno-demokratske partije (LDP). Njegov otac je bio prvi predsednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov. Bio je stalni saradnik Oksford analitike, pisao za Vol strit žurnal i imao redovne kolumne u više medija u jugoistočnoj Evropi. U poslednje dve decenije Vladimir Gligorov je na Peščaniku objavio 1.086 postova, od čega dve knjige ( Talog za koju je dobio nagradu „Desimir Tošić“ za najbolju publicističku knjigu 2010. i Zašto se zemlje raspadaju) i preko 600 tekstova pisanih za nas. Blizu 50 puta je učestvovao u našim radio i video emisijama. Bibliografija