Kada se ljudi u Turskoj ispnu do visokih položaja i dokopaju vlasti
često se kod njih javi i pojača zanimanje za neobične životinje.
Andrić: „Priča o vezirovom slonu”

Nije ovo varijacija u stilu Romea i Julije te Omera i Merime – vreme naših ljubavnih elegija je davno isteklo – ovo je skica za jedan lik i delo.

Nastojimo da damo skicu za lik i delo D. M. Palme, gradonačelnika Jagodine i prvaka poznate političke partije. Nismo sigurni da će nam posao poći za rukom. Mi vremešni ljudi malo smo konzervativniji, pa smo navikli da pomenuti grad zovemo Svetozarevo – imenom onog bledolikog mladića koji je sklopio oči u dvadeset i sedmoj godini života i ostao veliki mislilac u novijoj istoriji Srbije. Čovek u svom vremenu i u našem Svetozar Marković je međaš u našoj istoriji, sa idejama koje i danas manjkaju Srbiji. No, neka bude i Jagodina. A gradonačelnik Palma je sigurno zaslužna ličnost i mnogo je toga dobrog uradio i za grad i za sve nas. On vodi mladiće i devojke da vide Evropu – i to mu uspeva – na njegovu inicijativu u zemlji, koja pati od bele kuge, mladići su počeli da se žene, a devojke sreću da traže. Plemenito je to delo. Istina, masovno su Srblji krenuli da se žene ali Albankama – ni u tome ničeg lošeg nema – jer bitno je da poroda bude za spas Srbije. Nekima se to sviđa, kao i nama, ali ima i nekih koji prigovaraju – ko će svetu celom da ugodi. Oduvek je tako i bilo, i u prošlosti našoj slavnoj. Poslednja naša vladarka zvana Majka Angelina – njeno je i Kupinovo i Krušedol – je bila Albanka ili kako ovi danas kažu „Šiptarka”, iz kuće Aranita u Elbasanu, a imali smo i patrijarha sa čalmom i tako dalje, da ne gnjavimo o tom. Ovim gore rečenim gradonačelnik dobro čini, ali smo zbunjeni njegovom političkom filozofijom. No, setimo se jedne divne pesme koja se i danas čuje i koju je naš deda u ređim momentima ne pevao no recitovao –

Niko nema što Srbin imade,
Srbin ima za brata Hrvata
Srbin ima za zeta Turčina –
Snaja mu je roda šiptarskoga.

Znali su naši stari kako to jedino među ljudima biva i nisu bili pakosni i nacionalistički zatucani. Ljudi su ljudi, ako su ljudi. Nismo mi najgori, ima i gorih od nas. No, vratimo se gradonačelniku D. M. Palmi, čijim se likom i delom hoćemo baviti. Tačnije, njegovom političkom filozofijom na čelu stranke koju vodi. Tu ima mnogo protivurečnog, pa i ne mnogo jasnog. U njemu se probudila ona znatiželja za neobične životinje koju je veliki pisac maestralno prikazao. U Srbiji žirafa nema, a Jagodina ima i majmune i žirafe, da se deca raduju jer zahvaljujući vrednom gradonačelniku prvi put u životu mogu da vide i majmuna i ljupku žirafu sa onim divnim vratom njenim. Nevolja je nastala kada je D. M. Palma rešio da žirafe oženi, odnosno uda. Mladoženja ima osam punih godina, a mlada tek tri i koji mesec, i on ih je venčao u gradu. Nismo obavešteni da li je činodejstvovao sveštenik i kako je pevao ono divno – Isaije, likuj onako po Trebniku. U novinama svega ima ali, mi se tabloidima ne hranimo – istina bilo je i pokrštavanje i venčanja pingvina – to smo prikazali povodom romana A. Fransa – ali da se žirafe venčavaju, to je naše nešto.

Gradonačelnik je održao pred građanima dirljiv govor i naglasio da su mlada i mladoženja jedno muško a drugo žensko. Da li su sposobni za brak, to neka vide zoolozi. Gradonačelnik se nada kao i svi mi da će poroda biti i prinove. On ne podnosi brakove osoba istoga pola i istakao se posebno i angažovao se kod zabrane šetnje ljudi homoseksualne orijentacije. Tu je mnogo ugodio I. Dačiću i drugima, ali se zamerio Evropi. I to mnogo. Nećemo se mešati u to iako Srbija ima zakon o diskriminaciji koji štiti sve grupe od mogućnosti nasilja. Gradonačelnik ne priznaje mnogo evropske sudove i naravno ni onaj u Hagu, kao i svi njegovi koalicioni partneri u Vlasti i Vladi. To što se bori za prava životinja vrlina je svakako, ali postoje i ljudska prava, i to se mora kako bi ljudi bili sigurni bilo kako da su orijentisani seksualno, kako se to danas kaže.

Gradonačelnik se koleba oko demokratskih načela i u koaliciji je sa SNS i SPS, a bio je u mnogim koalicijama – u kojima će tek biti. U Srbiji se ne zna ko je kada i s kim sve bio u savezu i s kim će tek biti, ali se zna da u Evropu i ne treba ni žuriti ni srljati kako nas uči iz dana u dan ustavni poglavar države naše Toma N. Naravno, gradonačelnik se bori i protiv kriminala i to je vrlina – niko ne zna istini za volju, koliko koštaju žirafe i koliko se daje za njihovo izdržavanje. Nikom on ne govori ni koliko je koštalo venčanje, te zabava građanstva u vezi s ovim znamenitim događajem. Ono u tabloidima mi i ne gledamo, ali, da kažemo, to zadenemo često našem mačku Amfiju za rep – on voli da se igra tako. On nije neka neobična životinja, ali je vrlo lep i veoma pametan. I mi volimo životinje i njih treba voleti, jer one čoveka prate od njegovog pojavljivanja na planeti Zemlji.

Ovo je samo uvod za mali ogled o liku i delu znamenitog gradonačelnika Jagodine. Jer nije lako odrediti da li kod njega preovlađuju vrline ili mane, kao i kod svih ljudi. Venčanje je bilo lepo ma kako shvatali taj čin. Još da je bilo po Crkvenom Treniku bilo bi bolje i pamtilo bi se duže. Mi imamo i tu tradiciju da dokon pop i jariće krsti i tako dalje.

Ah, da onu žirafu zovu Emi a svet joj dao ime naše Milojka – šaljivčina svuda pa i u Jagodini.

Autonomija.info, 16.10.2012.

Peščanik.net, 17.10.2012.


The following two tabs change content below.
Mirko Đorđević (1938-2014), objavio veliki broj knjiga: Osmeh boginje Klio 1986, Znaci vremena 1998, Sloboda i spas – hrišćanski personalizam 1999, La voix d`une autre Serbia, Pariz 1999, Legenda o trulom Zapadu 2001, Sjaj i beda utopije 2006, Kišobran patrijarha Pavla 2010, Balkanska lađa u oluji 2010, Oslobođenje i spasenje 2012, Pendrek i prašina 2013, Negativna svetosavska paralipomena 2015. Sarađivao sa međunarodnim stručnim časopisima, priredio mnoge knjige, prevodio sa ruskog i francuskog. Redovni saradnik časopisa Republika i portala Autonomija i Peščanik. Bio je član Foruma pisaca, PEN kluba, član Saveta Nezavisnog društva novinara Vojvodine i dobitnik nagrada: Konstantin Obradović 2007, Dušan Bogavac 2008, Vukove povelje 2008. i Nagrade za toleranciju među narodima Vojvodine 2009.

Latest posts by Mirko Đorđević (see all)