Zašto je nemačka privreda bila pogođena krizom i zašto se relativno brzo oporavlja? I zašto nemačka vlada namerava da od sledeće godine krene da značajno smanjuje budžetski deficit?

Nemačka se privreda oporavlja brže od većine drugih razvijenih zapadnih ekonomija zato što je zasnovana na industrijskoj proizvodnji i na izvozu. Kako se spoljna trgovina oporavlja, pre svega zbog značajnog privrednog rasta u zemljama u razvoju, tražnja za industrijskim proizvodima raste i nemački izvozni sektor posluje veoma dobro. Ovo i zato što je nemačka industrija konkurentna i po asortimanu, proizvodi ono što zemlje u razvoju ne proizvode, i po kvalitetu, recimo kada je reč o trajnim potrošnim dobrima.

Štaviše, za razliku od većine drugih razvijenih privreda, u Nemačkoj značajno raste zaposlenost i dramatično pada nezaposlenost. Zemlje koje se veoma mnogo oslanjaju na usluge trpe posledice značajnog pada domaće tražnje i tražnje u drugim razvijenim zemljama koje uvoze te usluge. Pored toga, te zemlje, kao na primer one na Balkanu, uvoze mnogo više nego što izvoze, tako da je potrebno vreme da ojača izvozni sektor, a u međuvremenu posla ima malo ili ga uopšte nema.

Nemačke vlade uglavnom razumeju ovu zavisnost nemačkog prosperiteta od izvoza i stoga veoma mnogo vode računa o konkurentnosti industrijske proizvodnje. Namera je Vlade da i dalje podrži tu konkurentnost smanjenjem javne potrošnje kako bi slabiji rast domaće tražnje terao preduzetnike da ne povećavaju troškove, pre svega rada, kako bi mogli da konkurišu na svetskom tržištu. U suštini, razvijena i demokratska Nemačka sledi kinesku strategiju rasta.

 
Blic, 11.08.2010.

Peščanik.net, 11.08.2010.


The following two tabs change content below.
Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945 – Beč, 27. oktobar 2022), ekonomista i politikolog. Magistrirao je 1973. u Beogradu, doktorirao 1977. na Kolumbiji u Njujorku. Radio je na Fakultetu političkih nauka i u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od 1994. u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (wiiw). Ekspert za pitanja tranzicije balkanskih ekonomija. Jedan od 13 osnivača Demokratske stranke 1989. Autor ekonomskog programa Liberalno-demokratske partije (LDP). Njegov otac je bio prvi predsednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov. Bio je stalni saradnik Oksford analitike, pisao za Vol strit žurnal i imao redovne kolumne u više medija u jugoistočnoj Evropi. U poslednje dve decenije Vladimir Gligorov je na Peščaniku objavio 1.086 postova, od čega dve knjige ( Talog za koju je dobio nagradu „Desimir Tošić“ za najbolju publicističku knjigu 2010. i Zašto se zemlje raspadaju) i preko 600 tekstova pisanih za nas. Blizu 50 puta je učestvovao u našim radio i video emisijama. Bibliografija