Vlada je prošlog tjedna usvojila Strategiju regionalnog razvoja Hrvatske za razdoblje od 2011. do 2013. godine, koja s pratećim paketom zakona i propisa uvodi podjelu Hrvatske na tri statističke regije i novi model poticanja razvoja u zaostalim dijelovima zemlje. “Novosti” od Ministarstva regionalnog razvoja doznaju kako bi do kraja lipnja trebala biti donesena i Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne samouprave, čime će biti utvrđeno koje će županije, gradovi i općine dobiti status potpomognutih područja.

Dok se analizom sadašnjeg modela poticanja razvoja, koji je reguliran zakonima o otocima, brdsko-planinskim područjima i područjima od posebne državne skrbi, došlo do zaključka kako su poticajnim mjerama obuhvaćene i neke razmjerno razvijene, a izostavljene pojedine zaostale sredine, novim modelom uvest će se pravedniji i učinkovitiji način poticanja razvoja. Kriteriji za dobivanje statusa potpomognutih područja i primjenu adekvatnih poticajnih mjera bit će statistički pokazatelji razvoja, odnosno indeks razvijenosti, a proračunske potpore lokalnim jedinicama davat će se za konkretne projekte.


Permanentno kašnjenje

Iako je, s određenim zakašnjenjem, u tijeku osnivanje tijela i donošenje pojedinih sa Strategijom povezanih propisa, “Novosti” od Ministarstva nisu uspjele doznati kada će se novi model početi primjenjivati. Državni tajnik za regionalni razvoj Stanko Janić na to pitanje odgovorio je samo da će se “mjere posebnog poticanja razvoja potpomognutih područja sukladno članku 26. Zakona o regionalnom razvoju urediti posebnim zakonom”.

– Za mene je također enigma kada će to biti primijenjeno, ali mogu reći da je svako daljnje čekanje štetno za državu – kaže potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac, koji je osobno bio angažiran u procesu izrade Strategije. Dodaje da je općenito nezadovoljan tempom kojim se radilo na njenom donošenju. Naime, Strategija je praktički bila dovršena i usklađena još 2008. godine, no s njome povezani Zakon o regionalnom razvoju usvojen je tek koncem 2009., a sama Strategija pola godine kasnije.

– Kao potpredsjednik Vlade, svojevremeno zadužen za regionalni razvoj, izražavam nezadovoljstvo činjenicom da je Vlada do danas tako malo učinila na realizaciji vlastitog opredjeljenja prema kojemu je regionalni razvoj jedan od prioritetnih ciljeva Hrvatske. Da smo učinili uistinu malo, vidljivo je već iz same činjenice da se toliko kasnilo s donošenjem Strategije. U suradnji s tadašnjim ministrom regionalnog razvoja Petrom Čobankovićem na različite sam načine, napose tijekom 2008. godine, nastojao pospješiti posao izrade i usvajanja Zakona i Strategije, ali, nažalost, nismo uspjeli. Već priređeni i javnosti predstavljeni Zakon i Strategija, urađeni u suradnji s našim znanstvenim i sveučilišnim institucijama, unatoč mojem protivljenju, bili su odlukom tadašnjeg premijera skinuti s popisa prijedloga koje je trebalo proslijediti Saboru – kaže Uzelac.

Tadašnji premijer Ivo Sanader navodno se ustručavao primijeniti Strategiju iz straha da će ona pred lokalne izbore 2009. negativno odjeknuti u sredinama u kojima je HDZ htio zadržati vlast, a koje bi prema novom modelu poticaja mogle ostati bez državnih sredstava. No Uzelac, koji tada, kako kaže, nije uspio progurati Strategiju i Zakon o regionalnom razvoju, ni u sadašnjoj Vladi Jadranke Kosor ne raspolaže informacijom o tome kada bi njima zacrtani model poticaja trebao profunkcionirati. Njena je Vlada ipak usvojila i Zakon i Strategiju, donijela Uredbu o indeksu razvijenosti koja propisuje metodu izračuna stupnja razvijenosti pojedinih sredina, te Uredbu o osnivanju partnerskih vijeća statističkih regija. Ta će vijeća biti nova tijela za koordinaciju razvoja u pojedinim statističkim regijama, koje su neadministrativne teritorijalne jedinice formirane radi usklađenja s Europskom unijom i povlačenja sredstava iz europskih fondova.

Hrvatska je Strategijom podijeljena na tri takve regije: Sjeverozapadnu sa Zagrebom i pet okolnih županija, Jadransku sa sedam priobalnih županija i Panonsku s osam županija. U partnerskom vijeću svake od njih, s četverogodišnjim mandatima, sjedit će predstavnici čak 12 ministarstava, svih uključenih županija, gradova i općina, pojedinih državnih agencija i tijela, strukovnih udruženja, nevladinih udruga, znanstvenih zajednica, poslodavaca, sindikata i branitelja. Tim golemim tijelima, koja će definirati i predlagati zajedničke razvojne prioritete na području svojih regija, predsjedat će ministar regionalnog razvoja. Iako su partnerska vijeća, sukladno Uredbi, trebala biti formirana prije lipnja, državni tajnik Janić odgovorio nam je kako će to biti učinjeno do kraja mjeseca, budući da svi uključeni subjekti još nisu dostavili prijedloge svojih članova.

U Hrvatskoj su razlike u razvoju regija vrlo upadljive, dok su na razini županija i općina čak ekstremne. Primjerice, dok BDP u Gradu Zagrebu po stanovniku dostiže 91,6 posto prosjeka EU prema paritetu kupovne moći, u Brodsko-posavskoj županiji dostiže samo 26,9 posto tog prosjeka. Nezaposlenost, primjerice, u Istri iznosi 6,2 posto, a u Vukovarsko-srijemskoj županiji 23,7 posto. Gledano prema novim statističkim regijama, BDP prema paritetu kupovne moći u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj iznosi 64,3 posto prosjeka EU, u Jadranskoj regiji 47,6 posto, a u Panonskoj samo 34,5 posto. Uz to, gotovo polovica ukupnih investicija u Hrvatsku ostvaruje se u najrazvijenijoj regiji, što stalno produbljuje razlike.


“Specifični teritorijalni kapital”

Smisao je statističkih regija, koje u Hrvatskoj imaju od 1,34 do 1,66 milijuna stanovnika, povlačenje sredstava iz europskih strukturnih fondova radi ravnomjernog razvoja. Strategija regionalnog razvoja, nova zakonska rješenja i provedbeni mehanizmi trebali bi pomoći u ispravljanju velikih razlika u bruto društvenom proizvodu i razvoju regija, te dovesti do ravnomjernijeg razvoja zemlje kroz izgradnju institucionalnog, organizacijskog i kadrovskog kapaciteta za učinkovito korištenje sredstava europskih fondova, ali i kroz pravilnije plasiranje vlastitih sredstava u razvojno zaostala područja.

U tu svrhu, Strategijom su za svaku statističku regiju definirani razvojni prioriteti na temelju njenih snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji. Kao prioriteti Sjeverozapadne regije navode se u prvom redu povećanje konkurentnosti jačanjem regionalnih kapaciteta i poduzetničkog okruženja, s mjerama orijentiranim na znanje, kao što su jačanje mreže učilišta, centara za izobrazbu i kapaciteta za korištenje fondova EU-a, obrazovanje stručnjaka, povezivanje poslovnog sektora sa znanstveno-istraživačkim sektorom, unapređenje informacijske tehnologije i slično. U Jadranskoj regiji naglasak je stavljen na održivo gospodarenje prirodnim i kulturnim resursima, s mjerama razvoja turističke ponude, dok je u Panonskoj regiji naglasak na poljoprivredi. Iako se i u te dvije regije navodi potreba jačanja obrazovnih kapaciteta i suradnje poslovnog i znanstvenog sektora, pri čemu je u Jadranskoj detektirano postojanje dobre obrazovne osnove, a u Panonskoj njen nedostatak, navedene strateške odrednice ipak ostavljaju dojam da takva razvojna orijentacija zapravo cementira vodeći položaj Zagreba i okolice kao motora hrvatskog razvoja.

Na naše pitanje o tome, iz Ministarstva regionalnog razvoja odgovorili su kako svaka regija ima svoj specifični teritorijalni kapital koji je osnova za njen razvoj i privlačenje investicija, a da politika regionalnog razvoja mora pomoći regijama da ga iskoriste i na taj način povećaju svoju konkurentnost u odnosu na druge regije, te sposobnost natjecanja na europskom i globalnom tržištu.


Nerazvijenima sadašnje povlastice do 2012.

Po sadašnjem modelu, od 556 jedinica lokalne samouprave čak njih 328 ima poseban status financiranja, od toga 180 kao područja od posebne državne skrbi, što obuhvaća i sredine zahvaćene ratom. Neke od tih jedinica razvijenije su od nekih koje nisu pokrivene tim statusom.

Po novom modelu – indeks razvijenosti temeljen na stopi nezaposlenosti, dohotku, lokalnom proračunu, kretanju stanovništva i stopi obrazovanja – status potpomognutih područja dobit će županije koje imaju indeks manji od 75 posto nacionalnog prosjeka. To vrijedi također za gradove i općine koji imaju indeks manji od 75 odnosno 50 posto prosjeka, a status će zadržavati na tri godine, do novog indeksiranja. Prema njima će biti usmjerene postojeće poticajne mjere poput poreznih olakšica na dobit i dohodak, povoljnih kredita, nepovratnih potpora, stipendija i slično. Kao novi programi uvest će se potpora demografskoj obnovi i pojačanom povratku, obrazovanju, privlačenju investicija i razvoju regionalnih klastera. Za financiranje potpomognutih područja godišnje će biti potrebno oko 1,5 milijardi kuna. Uz to, bit će uveden i novi model fiskalnog poravnanja, po kojem će se proračunska sredstva dodjeljivati za konkretne projekte.

Dosadašnje jedinice pokrivene Zakonom o područjima od posebne državne skrbi primat će pomoć do 1. siječnja 2012. bez obzira na utvrđeni indeks razvijenosti.

Strategijom je predviđeno i poticanje razvoja pograničnih područja, kako bi se smanjio negativan utjecaj granica, ponajprije poticanjem prekogranične suradnje na zajedničkim operativnim projektima u poduzetništvu, turizmu, zaštiti okoliša i slično.

 
Novosti, 12.06.2010.

Peščanik.net, 15.06.2010.

Leave a Reply