Pošto se ponavlja da je sada plata za sto evra manja nego što je bila za prethodne vlade, valja reći šta to uopšte, u meri u kojoj je uopšte tačno, govori? Uz to se dodaje da je sada plata u Srbiji, u evrima, manja nego što je u susednim zemljama. Zašto je tako?

Plata je u evrima manja zato što je dinar devalvirao. Druge jugoslovenske zemlje imaju ili kurseve fiksirane za evro ili koriste evro kao zvanični novac. Usled toga, plate su u Srbiji, u evrima, manje nego u tim drugim zemljama, jer one ne mogu ili ne žele da devalviraju.

Šta manja vrednost plata u evrima znači? Skuplji uvoz, ali ne i sve ostalo, osim za stopu inflacije. Poređano po kupovnoj snazi, relativni odnos plata u Srbiji i onih u drugim jugoslovenskim zemljama se nije bitno promenio. Uglavnom zato što nikome ne cvetaju ruže.

E sada, zašto je dinar devalvirao? Zato što je u periodu pre izbijanja krize vođena politika zaduživanja i neprestanog rasta trgovačkog i deficita na tekućem računu bilansa plaćanja. Uz to, jačanje dinara kojim se, između ostalog, povećavala i vrednost plata u evrima, nije delovalo podsticajno na ulaganja u industriju – u, kako sada svi kažu, sektor proizvodnje razmenljivih dobara. Da se ne bi gomilali dodatni strani dugovi, potrebno je smanjiti uvoz; a da bi se vraćali nagomilani, potrebno je trošiti manje i izvoziti više. Devalvacija dinara je sredstvo i za jedno i za drugo.

Oni koji obećavaju plate veće za sto evra, kao u dobra vremena, kažu da će se to postići uzimanjem novih kredita – recimo od Rusije ili Kine. Problem, međutim, nije nikada bio u tome da se uzmu krediti, već da se ne proćerdaju. U periodu kada su plate bile za sto evra veće, obaveze prema inostranstvu su najviše porasle. Sad ih je potrebno vraćati.

 
Blic, 29.09.2010.

Peščanik.net, 29.09.2010.


The following two tabs change content below.
Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945 – Beč, 27. oktobar 2022), ekonomista i politikolog. Magistrirao je 1973. u Beogradu, doktorirao 1977. na Kolumbiji u Njujorku. Radio je na Fakultetu političkih nauka i u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od 1994. u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (wiiw). Ekspert za pitanja tranzicije balkanskih ekonomija. Jedan od 13 osnivača Demokratske stranke 1989. Autor ekonomskog programa Liberalno-demokratske partije (LDP). Njegov otac je bio prvi predsednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov. Bio je stalni saradnik Oksford analitike, pisao za Vol strit žurnal i imao redovne kolumne u više medija u jugoistočnoj Evropi. U poslednje dve decenije Vladimir Gligorov je na Peščaniku objavio 1.086 postova, od čega dve knjige ( Talog za koju je dobio nagradu „Desimir Tošić“ za najbolju publicističku knjigu 2010. i Zašto se zemlje raspadaju) i preko 600 tekstova pisanih za nas. Blizu 50 puta je učestvovao u našim radio i video emisijama. Bibliografija