Pilići se zakolju, očiste i operu u ledenoj vodi. Tako umiru bakterije, a čovek ostaje zdrav. „To je praksa u SAD, ali ne i kod nas“, kažu protivnici TTIP-a, „Ako se to uvede i kod nas, biće to kraj naše civilizacije“. Najmanje.
TTIP je skraćenica za Transatlantsko trgovinsko i investiciono partnerstvo, trgovinski sporazum o kome upravo pregovaraju EU i SAD. Omiljena meta protivnika ovog sporazuma su hlorisani pilići. Privlačno, ali pogrešno. „Radije ću jesti američke hlorisane piliće nego nemačke ili holandske pune opasnih bakterija poput salmonele“, smatra jedan profesor higijene iz Frajburga. Mi ne treba da se plašimo od američkih hlorisanih pilića, već Amerikanci od naše prljave živine.
Slobodna trgovina može da donese brojne ekonomske, političke i kulturološke koristi. Pitanje je samo iz čega se sastoji ova korist i kome pripada? Koliki su troškovi i ko ih plaća? Jo Ledle, šef izdavačke kuće Hanser, objašnjava: „Postoji velika opasnost da se jedoobrazni propisi za stop svetla na BMW-u trampe za pravila o cenama knjiga u maloprodaji.“
TTIP je politički problem, a ne ekonomski. TTIP pati od bolesti ukorenjene u birokratiji i ideologiji zvanoj neoliberalizam. To može da uništi demokratiju. Eksperti se bave efikasnošću, a demokratija se zasniva na pravdi. Tokom finansijske krize smo se uverili koliko su protivrečni demokratija i kapitalizam. Kancelarka je svojom izjavom o „demokratiji prilagođenoj tržištima“ relativizovala demokratski proces. TTIP bi mogao da postane malj neoliberalizma koji će razoriti državu blagostanja u Evropi.
Najveći problem sa TTIP-om su arbitražni sudovi koji bi trebalo da zaštite investitore. Kompanije pred ovim sudovima tuže države. Na ovaj način svetski sever već dugo ponižava svetski jug. Meksiko je uveo porez na osvežavajuće napitke, američki koncern koji se bavi proizvodnjom hrane zahtevao je odštetu od 90 miliona dolara i dobio spor. Gvatemala je ograničila cene struje, pa se američka energetska kompanija obeštetila sa 25 miliona dolara. Investitori bi nove propise o zaštiti životne sredine mogli da shvate kao oblik nacionalizacije. A šta je sa sindikatima? Ili pravom na štrajk? Rasprava o TTIP-u pokazuje koliko nam je potrebno novo shvatanje uloge države u ekonomiji.
Spiegel, 29.09.2014.
Izbor i prevod Miroslav Marković
Peščanik.net, 01.10.2014.
Srodni linkovi:
TPP (Trans-pacifičko partnerstvo: SAD+11-Kina)
The Guardian – Zašto podržati TPP
Joseph Stiglitz / Adam Hersh – TPP i kontrola tržišta
Video – NO to TPP in 2 min
Social Europe – Za i protiv trgovinskih sporazuma
The New Yorker – Zašto Obama toliko želi TPP
Joseph Stiglitz – Šarada o slobodnoj trgovini
TTIP (Trans-atlantsko partnerstvo: SAD+EU)
Milutin Mitrović – TTIP: Ekonomski NATO
Serge Halimi – Svet po meri akcionara
Der Tagesspiegel – Transatlantski blef
The Telegraph – Nove borbene linije