Monografija “Neko je rekao feminizam? Kako je feminizam uticao na žene XXI veka” u izdanju Žena u crnom, Centra za ženske studije i Rekonstrukcije Ženskog fonda nastala je kao pokušaj da se teorijski uobliči odgovor na pitanje da li u današnjem svetu ima mesta za feminizam. Da li danas, kada su osvojene mnoge slobode, kada ima osnova za govor o sve većoj ravnopravnosti muškaraca i žena, kada se žene sve češće i sve raznovrsnije pojavljuju u mnogim sferama javnog, ima smisla govoriti o feminizmu? Pored toga što treba da pokaže da posao još nije završen, cilj knjige je da ukaže na to kako su žene živele pre no što je posao feministkinja započet.
Knjiga predstavlja 26 mlađih autorki. Redom kojim se pojavljuju u knjizi one su: Dragana Obrenić, Marija Perković, Tijana Krstec, Diana Miladinović, Milica Ležajić, Jasmina Stevanović, Lidija Vasiljević, Paula Petričević, Nataša Zlatković, Milena Timotijević, Čarna Ćosić (dve pesme), Mima Rašić, Vera Kurtić, Marina Simić, Hana Ćopić, Jelena Višnjić, Mirjana Mirosavljević, Iva Nenić, Ivana Velimirac, Nađa Duhaček, Jelena Miletić, Katarina Lončarević, Jana Baćević, Ana Bukvić, Ksenija Perišić, Marija Mladenović i Adriana Zaharijević.
Tekstovi se bave pravima i slobodama (glas, rad, obrazovanje, razvod i abortus), presekom ličnog i političkog (brak i porodica, religija, žensko zdravlje, prostitucija), identitetima i razlikama (lezbejke, Romkinje, pitanje rase i roda), predstavljanjem žena (jezik, mediji i popularna kultura), umetnošću (književnost, pozorište i vizuelne umetnosti), teorijom i aktivizmom (mirovna politika, globalizacija feminizma, antropologija i psihologija), i istorijskim presecima (privatno/javno, presek kroz istoriju feminizma).
Pored autorskih tekstova, knjiga sadrži i osam dodataka u kojima se može saznati više o hronologiji osvajanja prava glasa po državama sveta, o znamenitim ženama (predsednicama i premijerkama, ženama u medicini, Nobelovkama), genitalnom sakaćenju i feminističkim teorijama. Na kraju knjige je dat i kratak istorijski pregled važnih datuma za feminizam u svetu i Srbiji.
Vizuelni identitet knjige potpisuje Nikola Stevanović.
Dragana Obrenić: Pravo glasa žena
Dodatak 1. Pravo glasa po državama sveta
Dodatak 2. Predsednice i premijerke sveta
Jasmina Stevanović: Reproduktivna prava u Srbiji
Lidija Vasiljević: Feminističke kritike pitanja braka, porodice i roditeljstva
Dodatak 4. Sakaćenje ženskih genitalija – praksa o kojoj se malo zna
Ksenija Perišić, Ana Bukvić: Feminizam i psihologija
Adriana Zaharijević: Kratka istorija sporova: šta je feminizam?
Dodatak 7. Feminističke teorije, pozicije i teorijski okviri
Dodatak 8. Kratki istorijski pregled važnih datuma za feminizam u Srbiji i svetu
Peščanik.net, 23.03.2008.
FEMINIZAM