Fotografije čitateljki, Lazara Marinković

Fotografije čitateljki, Lazara Marinković

Problem organizovanog kriminala u Srbiji postoji i to nije novost. Reč je o organizovanom i smislenom delovanju dve ili više osoba, koje izvršenjem teških krivičnih dela (kazna od najmanje četiri zatvorske godine) stiču finansijsku ili drugu materijalnu korist. Evropska komisija je pre godinu dana potvrdila da je organizovani kriminal jedan od većih bezbednosnih izazova u Srbiji. To su konstatovali i građani. Po njima, najvažniji bezbednosni problemi Srbije su organizovani kriminal i narkomanija.

Tu su glavni problemi krijumčarenje ilegalnih droga, krijumčarenje ljudi i trgovina ljudima, kao i privredni kriminal. Organizovane kriminalne grupe iz Srbije uglavnom rade kao posrednici. Kao paravan za svoje aktivnosti koriste preduzeća za uvoz i izvoz ili za transport pošiljaka. Najviše se bave trgovinom kokaina i marihuane, ali se lako prebacuju na druge kriminalne radnje. Dobro su povezane sa sličnim grupama u regionu i bolje su koordinisane nego ranije. Bez obzira na sve to, u Srbiji nema imenovanih osoba na ključnim pozicijama u policiji za borbu protiv organizovanog kriminala.

U proteklih godinu dana su pod nerazjašnjenim okolnostima u policiji smenjeni ljudi koji su vodili borbu protiv organizovanog kriminala. Njih je ne tako davno, pre dve godine, španska policija nagradila zbog doprinosa u hapšenju Luke Bojovića u Valensiji. Takođe su bili anagažovani i na slučaju Šarić. Zajedno su prisustvovali sastanku na Jelovoj Gori sa Šarićevim saradnikom Draganom Dudićem, koji je izazvao značajnu medijsku pažnju. Reč je o Rodoljubu Miloviću i Slaviši Sovtiću.

Ministru unutrašnjih poslova je zakonom omogućeno da odlučuje o personalnim rešenjima za glavne pozicije u policiji za borbu protiv organizovanog kriminala. Tu se javlja rizik od politizacije rada policije. U junu 2014. godine smenjen je načelnik kriminalističke policije Rodoljub Milović, nakon sedam godina bavljenja tim poslom. Predsednik Vlade je ovu smenu obrazložio tvrdnjom da je policija počela da se bavi politikom i zadobijanjem sve većeg uticaja na medije, ali je dodao da su smenjeni policajci časni i da su pred Milovićem veliki zadaci. Pravi razlog smene je tako ostao nejasan i kontradiktoran.

Na Milovićevo mesto još niko nije postavljen, iako je prošlo godinu dana. Razlog tolikog čekanja je želja policijskih rukovodilaca da na poziciju načelnika kriminalističke policije postave čoveka koji će biti pravo i dugotrajno rešenje. To se postiže raspisivanjem internog konkursa, sa jasno propisanim uslovima koje kandidat mora da ispuni. Pored toga, koliko vremena će određena osoba voditi resor u policiji zavisi pre svega od njegovih rezultata.

Smene su se nastavile. U maju 2015. smenjen je načelnik Službe za borbu protiv organizovanog kriminala Slaviša Sovtić, koji je na toj poziciji proveo dve godine. Potrebno je napomenuti da je on iz beogradske policije bio prebačen na mesto načelnika Službe na inicijativu Rodoljuba Milovića. Razlozi za smenu Slaviše Sovtića takođe nisu poznati javnosti. Ministar unutrašnjih poslova nedavno je rekao da još nema kandidata za tu poziciju, dok je za izbor novog šefa Službe potrebno i mišljenje tužioca.

Postoje četiri moguća razloga zbog kojih su smenjeni policajci Milović i Sovtić: rezultati njihovog rada nisu dobri; otkrivena je njihova veza sa kriminalnim grupama; o njihovoj sudbini su odlučivale političke stranke; samoinicijativno su tražili premeštaj na drugo radno mesto u policiji. Jedino se zna da radna grupa u MUP-u nije našla podatke kojima bi potvrdila navode Šarića da je bivši načelnik kriminalističke policije od Dragana Dudića primio 1,25 miliona evra.

Nužno je uraditi dve stvari radi rešavanja nedoumica u vezi sa ovim smenama, koje koče nastavak reforme policije. Najpre je važno objasniti zašto su ovi policajci smenjeni, jer građani imaju pravo da to znaju, a policija je obavezna da objektivno informiše javnost o svojim aktivnostima. Zatim je neophodno izabrati policajce profesionalce koji će nastaviti borbu protiv organizovanog kriminala.

Sprovesti sve ovo je važno zbog bezbednosti građana i dalje reforme policije. Jedino stručne osobe mogu da uspostave kriminalističko-obaveštajni sistem; analiziraju trendove od opasnosti organizovanog kriminala; smanje zavisnost u radu policije od Bezbednosno-informativne agencije u sprovođenju složenijih krivičnih istraga; poboljšaju učinak policije u finansijskim istragama; povećaju broj slučajeva, zajedno sa tužilaštvom, koji se ne tretiraju kao počinjeni od pojedinačnih lica, već u kontekstu organizovane kriminalne grupe.

Autor je istraživač Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

Peščanik.net, 23.06.2015.