Dobro je što je izražena volja da se pristupi Evropskoj uniji. Ako je ceniti po reakcijama, bar do sada, nema mnogo kritičara ni izabranog trenutka da se podnese kandidatura za članstvo, a ni samog cilja učlanjenja. Zaista, gde su se deli toliki evroskeptici?
Ipak, valja voditi računa da je reč o odluci koja obavezuje. Od zemalja koje bi da budu prihvaćene kao kandidati za članstvo se očekuje da se ponašaju kao da su već članice Evropske unije. To se odnosi ne samo na ekonomsku oblast, već i na oblast spoljne trgovine, međunarodne politike i, naravno, regionalne saradnje.
Kada je o ovome poslednjem reč, odluka Vlade Srbije da zatraži članstvo u EU biće svakako podsticajna za Bosnu i Hercegovinu. Ona će ostati praktično jedina balkanska zemlja koja nije donela odluku o svojoj evropskoj perspektivi. Ovo će, naravno, imati posledice kako po nju samu, tako i po Srbiju.
Ako se ostave očigledno pogoršani politički kontekst s kojim će se Bosna i Hercegovina suočiti, ne bi trebalo nikako zanemariti ni ekonomske posledice. Vremena nisu zlatna, tako da svaki nedostatak ne može, a da ne nosi značajan trošak. Jasno je da će nedoumice oko ekonomskih poslova sa ovom zemljom porasti.
A to ne može, a da nema posledice i po Srbiju. Bosna i Hercegovina je značajan privredni partner – kako kada je reč o trgovini, tako i kada je reč o ulaganjima u zajedničke poduhvate. U stvari, potencijali za privrednu saradnju su daleko ispod onoga što je ostvarljivo. Tako da će Srbija zajedno sa Bosnom i Hercegovinom gubiti zato što ova druga zaostaje. Tako da bi trebalo očekivati da se Srbija snažnije založi za integraciju Bosne i Hercegovine.
Blic, 23.12.2009.
Peščanik.net, 23.12.2009.
- Biografija
- Latest Posts
Latest posts by Vladimir Gligorov (see all)
- Kosmopolitizam je rešenje - 21/11/2022
- Oproštaj od Vladimira Gligorova - 10/11/2022
- Vladimir Gligorov, liberalni i nepristrasni posmatrač Balkana - 03/11/2022