Foto: Gordon Welters
Foto: Gordon Welters

Sibila Gajsler dobro poznaje ekstremnu desnicu u Austriji, koja je proteklih nedelja opet izazvala nemir poređenjem migranata s pacovima i pravdanjem plakata na tragu nacističke propagande. Gajsler više od 12 godina vodi antiekstremističku jedinicu unutrašnje obaveštajne službe, a nedavno je svedočila pred parlamentarnom komisijom koja istražuje da li krajnja desnica pokušava da podrije njenu agenciju. Danas je njen najveći izazov to što je krajnja desnica sastavni deo vlade.

Nedugo pošto je pre 17 meseci Slobodarska partija ušla u vladu i preuzela ministarstvo unutrašnjih poslova, visoki službenik ministarstva tražio je od Sibile Gajsler i njenog šefa da mu predaju imena doušnika koji su se infiltrirali na desničarsku scenu. Odbili su. Nekoliko nedelja kasnije naoružana policija je upala u njenu kancelariju i odvukla dokumentaciju godinama prikupljanu od domaćih obaveštajaca i savezničkih država.

Posledice ove racije se i dalje osećaju u unutrašnjoj politici i šire, dok Austrija postaje značajan primer zemlje u kojoj je krajnja desnica prešla sa političke margine u centar moći.

Nacionalisti i tvrda desnica jačaju širom Evrope. Upravljaju vladama u Mađarskoj i Poljskoj, dok su manjinski partneri vladajućih koalicija u Austriji, Italiji, a od nedavno i u Estoniji. U Danskoj krajnja desnica sprovodi uticaj preko konzervativne manjinske vlade, a ojačala je čak i u Nemačkoj gde je, mada nije uspela da dosegne vlast, postala glavna opoziciona stranka u parlamentu i ima poslanike u skupštinama svih saveznih država.

Tamo gde su nacionalisti ušli u vlade, preuzeli su ključne resore iz kojih utiču na pitanja reda i zakona i imigracije, poput ministarstva unutrašnjih poslova. U slučaju Austrije to podrazumeva kontrolu bezbednosnog aparata, čiji je značajan deo posla dugo bio da nadgleda pretnje neonacista po ustrojstvo države. Naznake slične borbe vide se i u Nemačkoj, gde je prošle godine smenjen šef unutrašnje obaveštajne agencije zbog sumnje da ga preterana naklonost krajnjoj desnici ometa u valjanom nadzoru njenih veza sa neonacističim grupama.

„To što se u Austriji dešava videli smo već u drugim evropskim zemljama – udar na nezavisne institucije, na odvojenost grana vlasti i vladavinu prava“, kaže Jaša Munk, stručnjak za populizam i autor knjige Narod protiv demokratije. „Slobodarska partija naprosto misli da bezbednosni aparat treba da služi njihovom pogledu na svet, što je opasno“, dodaje on. „To je ozbiljno iskušenje za vladavinu prava u Austriji“.

U krugovima krajnje desnice mašta se o „Danu X“ kada neonacisti pučem preuzimaju vlast. Za Sibilu Gajsler taj dan nije tako nezamisliv. Opisujući policijsku raciju u obaveštajnoj agenciji, Gajsler je na svedočenju pred parlamentarnom komisijom prošle godine rekla: „Da budem iskrena, budući da dugo radim u oblasti ekstremizma krajnje desnice i imam dosta informacija, moja prva pomisao je bila: to je to, ovo je Dan X“.

***

Slavni centar međunarodne špijunske intrige tokom Hladnog rata, Beč je opet u središtu bitke između liberalnih zapadnih ideja i ekstremističkih sila koje sklapaju saveze preko granica širom Evrope. Austrijski obaveštajci kažu da se posledice već osećaju. Stariji operativci službe kažu da sada štite doušnike i informacije ne samo od neprijateljskih zemalja, već i od članova sopstvene vlade.

Čak su i evropski saveznici i Sjedinjene Države počeli da isključuju Austriju iz određenih obaveštajnih razmena, uznemireni zbog široke međunarodne mreže ekstremne desnice, a posebno zbog njenih simpatija prema Rusiji. „Vrlo pažljivo razmatramo šta ćemo podeliti s našim austrijskim partnerima, jer nismo sigurni u čije bi ruke te informacije mogle da padnu“, navodi jedan evropski obaveštajac. U tom smislu, posebnu pažnju je privukla informacija da je ekstremista optužen za ubistvo 51 muslimana u dve džamije u Krajtčerču na Novom Zelandu donirao novac austrijskom predstavniku desničarskog omladinskog pokreta Generacija identiteta.

Mladi austrijski kancelar Sebastijan Kurc (32) obećao je temeljnu istragu svih eventualnih veza, finansijskih ili organizacionih. Međutim, već se javljaju sumnje u sposobnost ili spremnost njegove vlade za takav zadatak.

Kurc je predvodio svoju konzervativnu Narodnjačku partiju Austrije ka izbornoj pobedi 2017, dajući mladalački i elegantan imidž agendi uglavnom srodnoj ekstremnoj Slobodarskoj partiji, koju je potom pozvao u koalicionu vladu. Funkcija mu još uvek zavisi od njihove podrške.

Veze Slobodarske partije sa desnim ekstremistima su dobro dokumentovane, uključujući Generaciju identiteta koja je predmet istrage više evropskih obaveštajnih službi. Obaveštajci su prošle godine sastavili listu od 374 osobe koje uplaćuju donacije ovom pokretu, među kojima je i nekoliko aktivnih članova Slobodarske partije. U nedavno sprovedenoj istrazi, identifikovano je 48 političara ili uposlenika Slobodarske partije koji imaju veze sa Generacijom identiteta. Prema istraživanju jedne neprofitne organizacije, najmanje četiri ministarstva koja drži Slobodarska partija, uključujući resore odbrane, inostranih i unutrašnjih poslova, zaposlilo je ekstremiste. Njihove ideje utiču na politike: prošle jeseni je kancelar Kurc iznenada povukao podršku Austrije paktu UN o migracijama, posle kontrakampanje aktivista Generacije identiteta.

„Izgleda da je taj marš u institucije prilično sračunat, što nismo očekivali“, kaže Kristijan Štrohal, bivši austrijski ambasador. Opozicioni poslanik i član parlamentarne komisije Piter Pilc veruje da se to svesno planira. „Sistematski postavljaju svoje ljude na strateška mesta“, kaže Pilc. Kancelarovi fanovi tvrde da je krajnju desnicu pripitomilo učešće u vladi. Kritičari, čak i iz njegovih redova, tvrde da ih on podstiče i pravda. „Sebastijan Kurc je učinio krajnju desnicu društveno prihvatljivom“, kaže Rajnhold Miterlener, bivši zamenik kancelara i konzervativac.

U razgovoru u njegovoj veličanstvenoj bečkoj kancelariji obloženoj drvetom, Kurc kaže da nije promenio stav o učešću Slobodarske partije u vladi. Odbija ideju da je policijska racija bila politički motivisana, iako je tražio da izveštaje dobija neposredno od direktora obaveštajne službe, zaobilazeći vlastitog ministra unutrašnjih poslova. „Verujem u naše pravosuđe“, kaže kancelar. On dodaje da su priče o vezama Slobodarske partije sa Rusijom preterane, te da je zadovoljan navodima ove partije da prekida sve veze sa Generacijom identiteta. „Jasno sam postavio granice“, kaže Kurc.

Međutim, na pitanje o kancelarovim granicama jedan stariji obaveštajac će po stolu prstom povući cik-cak liniju da opiše na šta ta granica liči.

Samo tokom poslednjih nekoliko nedelja, jedan predstavnik Slobodarske partije objavio je pesmu u kojoj migrante poredi sa pacovima. Drugi je zahtevao da austrijska javna televizija skloni voditelja koji ga je prozvao zbog postera koji je mnoge podsetio na nacističku propagandu. Zamenik kancelara Hajnc-Kristijan Štrahe, inače lider Slobodarske partije i nekadašnji neonacista, nazvao je ideju o „velikoj zameni“ Evropljana migrantima „realnošću“, što je centralna teorija zavere koju promoviše Generacija identiteta – a značajno mesto ima i u manifestu ubice sa Novog Zelanda.

Racija policije u obaveštajnoj agenciji vlastite države u februaru 2018. odigrala se pošto se saznalo da jedno ekstremno desno bratstvo, predvođeno zvezdom Slobodarske partije u usponu, koristi pesmaricu sa brutalno antisemtiskim stihovima.

Inventar materijala konfiskovanog u raciji bio je poduži. Policajci iz jedinice za ulični kriminal koju vodi saveznik Slobodarske partije, odneli su sve – od ličnih telefona do DVD-a sa pornografskim filmom. Kopirali su hard diskove na kojima se nalaze godinama prikupljane poverljive informacije dobijene od inostranih obaveštajnih službi, kao i softver Neptun koji se koristi za poverljivu komunikaciju.

Šefica jedinice za ekstremizam Sibila Gajsler brzo je uočila prve znake distance savezničkih službi. Maja prošle godine, jednom kolegi je otkazan poziv na evropski sastanak o Generaciji identiteta, dva sata pre polaska na aerodrom. Prošlog septembra, Gajsler je učestvovala na sastanku kada je shvatila da je nekoliko sesija održano bez nje. „Pitala sam zašto me nisu obavestili“, ispričala je komisiji u parlamentu. „Otvoreno mi je rečeno da im nije dozvoljeno da kontaktiraju sa mnom“.

U julu je Austrija isključena iz panevropskog naloga za praćenje jednog ruskog diplomate osumnjičenog za špijunažu. Finski obaveštajci su poslali informaciju članicama Bernskog kluba, nezvaničnog foruma evropskih obaveštajnih službi, sa direktnom napomenom: „Osim Austrije“. Slobodarska partija je sklopila sporazum o saradnji sa strankom ruskog predsednika Vladimira Putina, dok je prošlog leta ministarka inostranih poslova koja uživa podršku Slobodarske partije pozvala Putina na svoje venčanje.

Upitan na zatvorenoj sesiji parlamentarne komisije koje su strane službe izrazile zabrinutost zbog rizika od curenja informacija u Rusiju, šef obaveštajne agencije Piter Gridling pomenuo je ih redom: „SAD, Engleska, Holandija, Nemačka“. Da bi izbegao zvanično isključenje, Gridling je povukao svoju službu iz svih radnih grupa. Protok važnih informacija uglavnom je presušio.

„Slobodarska partija ugrožava integritet službi za nacionalnu bezbednost, a time i bezbednost republike“, kaže Štefani Krisper, poslanica liberalne partije Neos i članica komisije za istragu o raciji. Nadvlačenje konopca između krajnje desnice i austrijske vladavine prava zasad se nastavlja.

Sibili Gajsler je sugerisano da ode u prevremenu penziju ili da se prebaci u drugi sektor, na primer „u sport“, ali je odbila. Nije pristala da govori za medije. U telefonskoj izjavi, njen advokat kaže da Gajsler ne može da rizikuje „izloženost optužbama vlasti“.

Austrijski sudovi su već presudili da je bilo nezakonito devet od deset racija sprovedenih tog februarskog dana prošle godine. Na posao je vraćeno troje od četvoro suspendovanih službenika, uključujući i direktora Gridlinga.

U međuvremenu je u centrali obaveštajne agencije zaveden strogi protokol za slučaj nove racije. Obezbeđenje na ulazu je dobilo instrukcije da ne ustukne pod pretnjama policije, te da spreči pristup istražiteljima sve dok o tome ne obavesti niz starijih službenika agencije. „Sledeći put ćemo biti spremniji“.

Katrin Bennhold, The New York Times, 07.05.2019.

Prevela Milica Jovanović

Peščanik.net, 15.05.2019.