Kosti nema, ali kosti lomi
Ranko Bugarski je isticao da je odlika srpske jezičke situacije dvopismenost, te da nacionalistički lingvistički krugovi neutemeljeno proizvode diskurse o stalnoj ugroženosti ćirilice i srpskog jezika.
Ranko Bugarski je isticao da je odlika srpske jezičke situacije dvopismenost, te da nacionalistički lingvistički krugovi neutemeljeno proizvode diskurse o stalnoj ugroženosti ćirilice i srpskog jezika.
Danas – Ranko Bugarski je jedan od najznačajnijih sledbenika prosvetiteljske tradicije u Srbiji i u našem regionu u celini. Zastupati prosvetiteljsku tradiciju u Srbiji nikad nije bilo lako.
Oslobođenje – Pokazao je da se može i drukčije, da bi sa „Sagom o ćirilici“ do kraja razobličio nacionalističke tlapnje o stvarnosti i ugroženosti pisma i jezika.
Iz arhive: Povodom odlaska lingviste Ranka Bugarskog (1933-2024), podsećamo na njegov govor sa sesija Beogradskog kruga 1992. o tome kako jezik proizvodi, poništava i posuvraćuje stvarnost.
Iz nove knjige „Saga o ćirilici“ – 10 primera dobro slivenih reči: dementor, korontin, Lelegrad, lupmolog, masterbajter, proverenik, pterodaktilograf, Smutnjik, vakcionalnost, quartermelon.
Ne prihvatam manipulatorsku podelu na „Srbe ćiriličare“ i „Srbe latiničare“, niti jadikovke tipa „koji se još narod odrekao svog nacionalnog pisma“. Ne pada mi na pamet da se odreknem ćirilice, ali bogme ni latinice.
Biblioteka XX vek – U ovoj knjizi glavni negativac je nacionalizam koji je doveo do destrukcuje svega zajedničkog u bivšoj zemlji. Glavni pozitivni lik knjige je označen središnjim pojmom zajedničkog jezika.