„Od početka novembra izlazimo dva puta dnevno na ulice“, objašnjava Marta Otaduj. Oko 11 ujutro i 18 uveče svakog dana hiljade zaposlenih na madridskoj univerzitetskoj klinici La Princesa obučenih u svoje radne uniforme kruži centrom grada. Pločice sa imenima otkrivaju identitete ovih doktora, medicinskih sestara i pomoćnog osoblja. I Marta Otaduj je svakog dana deo protestne povorke. Na njenoj službenoj legitimaciji piše „glavna sestra na psihijatriji.“ „Državno zdravstvo“ i „Ne želimo da državni novac završi u privatnim rukama“, uzvikuju nezadovoljni demonstranti.

Madridska pokrajinska vlada je krajem oktobra predstavila „Plan za održivi zdravstveni sistem“. U stvari, ovde je reč o budžetskim rezovima od 7%, uvođenju participacije i privatizaciji šest gradskih bolnica i 27 domova zdravlja. La Princesa, visokospecijalizovana klinika poznata po pružanju univerzitetskog obrazovanja i istraživanjima, trebalo bi prema novim planovima da postane bolnica za nemoćne starije osobe.

Protestna povorka oko La Princese u najvećem bulevaru glavnog grada Španije izgleda pomalo neobično. Može se videti dosta bundi, jer je ovo četvrt dobrostojećih, u kojoj su konzervativci na svim dosadašnjim izborima odneli ubedljivu pobedu. „Oni su mislili da mogu da rade šta im se prohte“, kaže Otaduj, koja u La Princesi radi već 23 godine, „nije prošlo ni 24 sata od najave vladinih planova, a već smo izašli na ulice“. Oko 10.000 ljudi iz ovog dela grada redovno se pridružuje protestnim marševima kako bi odbranili „svoju princezu“.

I druge klinike su se priključile protestima. Jedno od najvažnijih lekarskih udruženja stupilo je u neograničeni štrajk. U madridskim bolnicama se od početka protesta zdravstvena zaštita pruža samo hitnim slučajevima i obolelima od raka. Za manje od jednog meseca madridski bolnički personal sakupio je milion potpisa za očuvanje državnog zdravstvenog sistema. 600 šefova bolničkih odelenja uputilo je otvoreno pismo madridskom sekretarijatu za zdravstvo. „Bela poplava“, kako glasi naziv ovog pokreta, je već četiri puta pozvala na velike demonstracije. Pridružile su im se desetine hiljada ljudi.

U svim klinikama organizovani su demokratski akcioni komiteti, čije tvrdo jezgro čine pretežno mladi stažisti. Samo u bolnici La Princesa ima njih 300 koji stiču petogodišnje radno iskustvo između prvog i drugog državnog ispita. Mirijam Alonso je jedna od njih. „Privatizacija zdravstvenog sistema odraziće se na kvalitet usluga“, kaže ova 26-ogodišnja psihološkinja.

Zdravstveni sistem u Španiji spada u nadležnost pokrajina, nešto slično nemačkom sistemu. Sada su pokrajinske vlade odlučile da svoje budžetske deficite smanje na 1% pokrajinskog BDP-a. Idealne oblasti za duboke rezove su zdravstvo i obrazovanje. „Ako zaista misle da je privatno upravljanje bolnicama jeftinija varijanta, grdno su se prevarili“, nastavlja Mirijam Alonso navodeći vrlo ubedljiv argument, „Privatnik želi pristojnu dobit, koju onda izvlači iz tekućih troškova, tako da ne ostaje mnogo za pružanje usluga pacijentima“. Tri madridske privatne klinike, koje uprkos tome finansira i država, najbolji su dokaz ovih tvrdnji. Menadžment neprestano zahteva da doktori smanje troškove, tako da se pacijenti sa „skupim bolestima“ upućuju u državne bolnice.

Doktori takođe strahuju od pogoršanja uslova rada. Za razliku od državnih, za rad u privatnim bolnicama nije potrebno polaganje drugog državnog ispita. „To smanjuje kvalitet i visinu zarada“, zaključuje Mirijam Alonso.

Štrajkovi će se nastaviti do 20. decembra kada pokrajinski parlament usvaja budžet za sledeću godinu. „Verujemo da će protesti naterati vladu da promeni svoje planove“, nadaju se Otaduj i Alonso. Za sada je stiglo usmeno obećanje da će La Princesa ostati univerzitetska klinika.

 
Reiner Wandler, TAZ, 18.12.2012.

Izbor i prevod Miroslav Marković

Peščanik.net, 26.12.2012.