Hitler na skupu u berlinskoj palati sportova, 1930.
Hitler na skupu u berlinskoj palati sportova, 1930.

Godinama su Adolf Hitler i njegova Nacionalsocijalistička nemačka radnička partija (NSDAP) marljivo radili kako bi došli na vlast. Nakon neuspelog pokušaja puča u Minhenu još 1923, ovaj Austrijanac i njegovi saradnici su forsirali put demokratskog dolaska na vlast. Da bi to postigao, Hitler je tražio i dobio podršku industrijalaca i drugih centara moći. Hitlera je karakterisao glasan nastup i huškanje protiv Jevreja, levičara i stranih sila. Svetska ekonomska kriza duboko je potresla Vajmarsku republiku. Nezadovoljsto Nemaca bilo je veliko, što je Hitler znao da iskoristi.

Rajhspredsednik Hindenburg 1930. u uniformi carske armije sa špicastim šlemom.
Rajhspredsednik Hindenburg 1930. u uniformi carske armije sa špicastim šlemom

Godine 1932. činilo se da Hitlerova zvezda bledi. Unutrašnje borbe oslabile su njegovu partiju. Na prvim izborima za rajhstag 1932. NSDAP dobija 37,3% glasova, a već na vanrednim izborima iste godine 33%. Usledilo je nekoliko vlada bez parlamentarne većine. Početkom 1933. nacional-konzervativci su verovali da mogu da iskoriste Hitlera i to tako što će ga primiti u vladu i time ga istovremeno instrumentalizovati i držati pod kontrolom. Tokom januara su vođeni tajni pregovori sa Hitlerom i dogovoren je prijem kod ostarelog i još uvek u preddemokratsku misao zaglibljenog rajhspredsednika Pola fon Hindenburga.

Berlinci slave imenovanje Hitlera za kancelara, Wilhelmstraße.
Berlinci slave imenovanje Hitlera za kancelara, Wilhelmstraße 

Hindenburg imenuje Hitlera za kancelara 30. januara 1933. Vlast preuzima čuveni neprijatelj demokratije.

Hitlerov kabinet nakon formiranja vlade.
Hitlerov kabinet nakon formiranja vlade. Sede sa leva na desno: Herman Gering, Adolf Hitler, Franc fon Papen; stoje sa leva na desno: Franc Zelte, Hans Hajnrih Lamers, Dr. Gerike, Johan Ludvig Graf Šverin fon Krosik, Vilhelm Frik, Verner fon Blumberg i Alfred Hugenberg

Većinu u Hitlerovom kabinetu činili su nacional-konzervativci. Osim kancelara, nacisti su imenovali ministra unutrašnjih poslova Vilhelma Frika i ministra bez portfelja Hermana Geringa. Ali samo nekoliko meseci kasnije Hitler je one koji su mu pomogli da dođe na vlast istisnuo iz vlade.

30. januara 1933. Hitler kao premijer izlazi na prozor rajhskancelarije
30. januara 1933. Hitler kao premijer izlazi na prozor rajhskancelarije
Nacionalsocijalisti sa upaljenim bakljama slave preuzimanje vlasti, Vilhelmov trg
Nacionalsocijalisti sa upaljenim bakljama slave preuzimanje vlasti, Vilhelmov trg

Hitlerovo imenovanje za kancelara i početak vladavine užasa odmah su proslavili pripadnici SA (Sturmabteilung), tako što su se noseći zapaljene baklje kretali Berlinom.

Hitler se preko radija obraća nemačkom narodu 1. februara 1933.
Hitler se preko radija obraća nemačkom narodu 1. februara 1933.

Isprva je Hitler pokušavao da ostavi utisak umerenjaka i pacifiste, ali je istovremno u tajnosti započeo proces potpunog pruzimanja države.

Masa na Marien trgu u Minhenu 9. marta 1933, podizanje zastave
Masa na Marien trgu u Minhenu 9. marta 1933, podizanje zastave

Hitlerovo preuzimanje vlasti pozdravili su široki slojevi stanovništva. Širom Rajha održane su slične svečanosti.

Vrh nacističke partije izlazi iz berlinske katedrale, gde je 20. aprila 1933. održana služba povodom Hitlerovog rođendana. U sredini Jozef Gebels u civilu, desno grupenfirer SA i princ August Vilhelm od Pruske, a levo grupenfirer SA Karl Ernst
Vrh nacističke partije izlazi iz berlinske katedrale, gde je 20. aprila 1933. održana služba povodom Hitlerovog rođendana. U sredini Jozef Gebels u civilu, desno grupenfirer SA i princ August Vilhelm od Pruske, a levo grupenfirer SA Karl Ernst

Nacisti su umešno pridobili carske elite i druge krugove moći.

Zvanični plakat frajburške dijaceze, poziv vernicima na priznavanje legalne vlade
Zvanični plakat frajburške dijaceze, poziv vernicima na priznavanje legalne vlade

I katolička crkva, koja se protivila dolasku nacista na vlast, priznala je Hitlerov pokret. Vatikan je rajhskonkordatom pomogao novom režimu da zadobije poštovanje u svetu.

Otvaranje autoputa Majna-Nekar
Otvaranje autoputa Majna-Nekar

Hitleru je išlo u prilog i poboljšanje ekonomske situacije posle Velike depresije. Porast zaposlenosti i gradnja autoputeva bila je zasnovana na rezultatima prethodnih vlada. One su ispregovarale oprost ratnih dugova Nemačkoj i pripremile planove za razvoj infrastrukture.

Protest februara 1933. zbog ulaska nacionalsocijalista u vladu. Na transparentu je slogan: „Berlin ostaje crven“.
Protest februara 1933. zbog ulaska nacionalsocijalista u vladu. Na transparentu je slogan: „Berlin ostaje crven“

Demokratska opozicija, a pre svega socijaldemokrati, očajnički je pokušavala da promeni novo stanje stvari. U međuvremenu, Hitler donosi a Hindenburg potpisuje hitne odredbe kojima se ograničavaju građanska prava. U martu je održana poslednja slobodna sednica rajhstaga na kojoj je jedino SPD glasala protiv zakona o opunomoćivanju, koji je označio faktičku ukidanje slobode parlamenta. Poslanici komunističke partije su već bili odavno isključeni. Preostali demokrati među nosiocima poslaničkog mandata, a među njima i kasniji predsednik Savezne republike Nemačke Teodor Hojs, glasali su za.

Prozivka u koncentracionom logoru Oranienburgu, Berlin 1933.
Prozivka u koncentracionom logoru Oranienburgu, Berlin 1933.

Korak po korak novim režim počeo je da menja državu i eliminiše političke protivnike. Neke su ubili Hitlerovi komandosi, drugi su otišli u egzil ili su završili u novoj formi zatvora – koncentracionim logorima.

Pripadnik SA u aprilu 1933. sa natpisom kojim se poziva na bojkot jevrejskih radnji u Berlinu
Pripadnik SA u aprilu 1933. sa natpisom kojim se poziva na bojkot jevrejskih radnji u Berlinu

Kao što su u programu partije, bezbrojnim govorima i huškačkim člancima najavljivali, nacionalsocijalisti su odmah nasrnuli na nemačke Jevreje. Usledila su hapšenja, napadi, a odmah zatim i oduzimanja prava, imovine i na kraju masovna ubistva.

Protestni skup protiv dolaska nacionalsocijalista na vlast, 1933, Medison Skver Garden, Njujork
Protestni skup protiv dolaska nacionalsocijalista na vlast, 1933, Medison Skver Garden, Njujork

Van zemlje su održani protesti protiv novih vlasti u Nemačkoj. Ali bez efekta. Nacisti su se trudili da se predstave kao pacifistički pokret. Vrhunac obmane bile su Olimpijske igre 1936. u Berlinu i Garmiš-Partenkirhenu. Nekoliko godina kasnije, Hitler je pokazao svetu ono što je u Nemačkoj najavio već odavno – čvrstu volju da vodi rat.

Obraćanje berlinskom SA u Palati sportova, proleće 1933. Iza Hitlera je šef SA Ernst Rem. Godinu dana kasnije Hitler je naredio njegovu likvidaciju.
Obraćanje berlinskom SA u Palati sportova, proleće 1933. Iza Hitlera je šef SA Ernst Rem. Godinu dana kasnije Hitler je naredio njegovu likvidaciju.

Za samo nekoliko meseci od preuzimanja vlasti, Hitler je ugušio svaki otpor i uveo funkcionalnu diktaturu. Sada je punom parom radio na ostvarenju svog sna – stvaranju nove svetske sile. To će pokušati da postigne brutalnim ratom, do potpunog uništenja.

Süddeutsche Zeitung, 30.01.2013.

Izbor i prevod Miroslav Marković

Peščanik.net, 02.02.2013.