Foto: Slavica Miletić
Foto: Slavica Miletić

Vladimir Orlić se za poziciju predsednika Skupštine kandidovao upravljanjem letećim automobilom u stranačkom spotu, smeštanjem otkaza profesorkama u ćuprijskoj Višoj medicinskoj školi i nesvakidašnjim uspehom u ometanju sagovornika dok govori. Iako su sposobnost javnog blamiranja za partiju i beskrupuloznost izuzetno bitni za preuzimanje bilo koje javne funkcije, sposobnost ometanja slobodno izgovorene reči u živom programu RTS-a Orlića je posebno preporučila za prvog čoveka Skupštine. On je prema Poslovniku o radu Narodne skupštine dužan da se stara o redu na sednici, odnosno dužan je da obezbedi da poslanici slobodno govore sve dok poštuju dostojanstvo poslaničkog doma.

Predsednik Orlić je već u prvim mesecima na funkciji pokazao da selektivno čuje i vidi. Na primer, ne čuje i ne vidi uvrede, dobacivanja i nesnosnu buku u sali kojom poslanici većine horski ometaju opozicione poslanike dok govore. Prethodne nedelje su na posebnoj meti bile žene. Dozvoljavanjem ovakvog ponašanja, Orlić je uvrede i ometanja, discipline u kojima i sam briljira, institucionalizovao u Narodnoj skupštini (time je nastavio politiku svojih SNS prethodnika).

Naravno, ovo važi samo kada ometanje vrše predstavnici većine. Kada poslanici opozicije dobacuju ili govore bez odobrenja, a naročito kada u ovakvim nastupima govore istinu, Orliću se naprasno vraćaju sva čula.

U naletu posvećenosti poslovničkim pravilima, Orlić je u danu orkestriranog napada na opozicione poslanice potpredsednici Demokratske stranke Dragani Rakić izrekao dve opomene i meru oduzimanja reči. Naime, Dragana Rakić je prekinula poslanicu SNS-a Anu Belojicu koja je ukazala da njena politička opcija „vodi politiku u kojoj ne pominje ničiju decu ni porodicu jer je to za njih sveto“. Nešto kasnije, Belojica je konstatovala i da „opoziciji smetaju mladi kadrovi Srpske napredne stranke“.

Bez uključenog mikrofona, Rakić je ustala i obratila se poslanici SNS-a, predsedniku Skupštine Orliću i vladajućoj većini:

O kojoj deci se vi brinete? O onoj koju ste izbacili iz vrtića u Pećincima? Devedesetih ste u rat slali moje drugove iz školske klupe. Nemoj ti da mi pričaš o deci. Ja znam kako je to. Sram te bilo. Boriću se protiv vas do poslednjeg svog daha. Da znate da ćete odgovarati za sva zlodela. Sram vas bilo i vas u Vladi i vas tu. Boriću se protiv vas dok ne budete iza rešetaka. (Orliću, koji joj izriče opomene) Čujem vas odlično i vidim. Radi šta hoćeš, tvoje je da kažnjavaš. Moje je da se borim za slobodu građana Srbije. Nikada neću odustati, nikada. Protiv vas kriminalaca do kraja ću se boriti – dok Siniša Mali ne bude u zatvoru. (Siniši Malom, koji dobacuje) Lopove, nasilniče, ti koji biješ žene, ti mi nešto govoriš! Sram vas bilo, bre!

Orlić je, izigravajući uzornog predsedavajućeg prvo upitao Rakić „da li može u miru da prati sednicu“ i „da li može da ne urla“. Takođe „da li može lepo da sedne“. Zatim je, nakon dve izrečene opomene na koje se Rakić nije obazirala, poslanici oduzeo reč.

Međutim, postoji mali problem. Dragana Rakić nikada nije dobila reč, te joj ona nije mogla biti ni oduzeta. Da je upravo tako vidimo iz člana 110 Poslovnika koji predsednika Skupštine obavezuje da po oduzimanju reči isključi ozvučenje poslaniku koji nije prekinuo svoje izlaganje. U slučaju Rakić nije bilo dodeljene reči, nije bilo mikrofona i ozvučenja, Orlić nije imao šta da isključi.

Rakić jeste prekršila član 109 Poslovnika – govorila je iako nije dobila reč, prekinula je drugu narodnu poslanicu i obraćala joj se direktno. Orlić je stoga imao formalnog osnova da je dva puta opomene.

S obzirom na to da su verbalne povrede Poslovnika pre pravilo nego izuzetak u Skupštini, čini se da je veći problem od povrede Poslovnika bilo to šta je poslanica Rakić rekla u direktnom prenosu RTS-a: da vladajuća stranka decu izbacuje iz vrtića po političkoj liniji, da su naprednjaci kriminalci sa ratnohuškačkim balastom, da je ministar finansija institucionalno zaštićeni lopov i nasilnik, da svi zajedno zbog toga zaslužuju da budu kažnjeni. Opasnom se čini i poruka da je opozicija tu, da postoji, da se opire opisanom političkom i životnom režimu.

Predsednik Skupštine je poslanici zato oduzeo mogućnost da dalje govori, iako je nakon dve izrečene opomene za poslovnički prekršaj (obraćanje bez dodeljene reči) mogao samo da je udalji sa sednice (čl. 111 Poslovnika). Nakon toga, Rakić bi bila dužna da napusti salu – svojevoljno ili uz asistenciju skupštinskog obezbeđenja. Za tako nešto predsednik Skupštine očigledno nije imao dovoljno hrabrosti. Zato je uradio ono čemu su naprednjaci najposvećeniji na svim nivoima vršenja vlasti – ućutkao je poslanicu, kako je znao i umeo.

Dve su slike sa kojom građani treba da ostanu nakon ove skupštinske epizode. Prvom – pravila ne važe za sve. Što je dozvoljeno naprednjacima, nije dozvoljeno opoziciji. To i nije toliko novo. Sa druge strane, ogorčenost sadašnjom vlašću može završiti u programu koji vide svi građani Srbije, uprkos ugašenim mikrofonima. Za to je potrebno nešto volje i spremnost da se plati određena cena – u konkretnom slučaju radi se o novčanoj kazni koja iznosi 20 odsto poslaničkih primanja (dve opomene) ili 40 odsto (oduzimanje reči). Kazna bi iznosila 50 odsto od poslaničkih primanja u slučaju udaljenja sa sednice. Moglo bi se reći – mala cena za minut slobode govora na javnom servisu.

Peščanik.net, 14.11.2022.


The following two tabs change content below.
Sofija Mandić je rođena 1986. u Novom Sadu. Diplomirana je pravnica, posrednica u mirnom rešavanju sporova i aktivistkinja za ljudska prava. Radi u Centru za pravosudna istraživanja (CEPRIS), a prethodno je bila angažovana u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku i Nacionalnom demokratskom institutu. Generalna je sekretarka Peščanika, sa kojim sarađuje od 2007, kao učesnica u radijskim emisijama, a zatim i kao autorka tekstova. Autorka, koautorka i urednica je brojnih analiza o vladavini prava, stanju ljudskih prava u Srbiji i njihovoj perspektivi. Neke od skorašnjih su: Izbori pred Upravnim sudom 2022 – pregled postupanja i odluka (ur. CEPRIS, 2022), Izveštaj o javnosti rada Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca (CEPRIS, 2022), Sloboda izražavanja pred sudom (ur. SĆF, 2021-2022), Rad sudova tokom epidemije zarazne bolesti COVID-19 (OEBS, 2021), Ljudska prava u Srbiji (BCLJP, 2018-2021), Naša urušena prava (FES, 2019), Uslovi za izbor i napredovanje sudija i tužilaca u pravnom obrazovanju (CEPRIS, 2018), Skorašnji Ustav Srbije – rodna perspektiva (ŽPRS, 2017). Kao predstavnica civilnog društva učestvuje u procesu izrade komentara i mišljenja na izmene Ustava iz 2022, kao i zakona koji proizlaze iz ovih promena.

Latest posts by Sofija Mandić (see all)