Foto: Predrag Trokicić
Foto: Predrag Trokicić

Ministarka državne uprave i lokalne samouprave Snežana Paunović je u jučerašnjoj skupštinskoj raspravi o izmeni izbornih zakona branila neodbranjivo – birački spisak koji se nalazi u rukama njenog ministarstva. Podsetimo još jednom da je aktuelni birački spisak nerevidiran, uprkos međunarodnim preporukama, a da se broj punoletnih građana po poslednjem popisu od broja birača u biračkom spisku na poslednjim parlamentarnim izborima razlikuje za preko milion osoba (ovaj problem se u međuvremenu nije popravio sam od sebe jer su godišnja kretanja stanovništva, prema podacima RZS, uglavnom ujednačena od sprovođenja popisa).

Na tvrdnje opozicionih poslanika da se u evidenciji RFZO nalaze osobe koje se stare čak i 158 godina, a da u biračkom spisku ima na hiljade takvih slučajeva, ministarka je poskočila kao oparena tvrdeći da se u biračkom spisku nalaze 1.343 osobe starije od 100 godina. Najstariji glasač ima 113 godina, kaže ministarka i još uvek živi u Zemunu. Ovo je podatak koji je vrlo proverljiv, dodala je.

Ne znamo da li je ministarka mislila da lako možemo da proverimo postojanje dugovečnog deke ili dosta sumnjiv podatak o rasprostranjenosti stogodišnjaštva među građanima Srbije. Šta god da je od ta dva u pitanju, nije potrebno mnogo da se dođe do drugačijih ukupnih podataka – tokom 2023. godine više medija je objavilo podatke iz popisa prema kojima u Srbiji živi 194 stogodišnjaka. Nedavna publikacija RZS o demografskom profilu starijeg stanovništva svedoči o svega 98 domaćinstava u kojima je osoba starosti 100+ godina nosilac tzv. ostarelog domaćinstava. Podaci o domaćinstvima takođe ukazuju da je podatak ministarke Paunović „preduvan“.

Dakle, u pokušaju da umanji štetu od informacije da javne evidencije kao žive tretiraju osobe rođene sredinom 19. veka, ministarka je navela podatak prema kome u Srbiji živi oko sedam puta više stogodišnjaka nego što nam javno raspoložive evidencije pokazuju. A sve kako se na narednim parlamentarnim izborima eto ne bismo iznenadili ako u značajnijim brojevima primetimo „sumnjiva godišta“ u biračkom spisku. Za svako od njih treba da vizuelizujemo deku iz Zemuna.

Viđali smo takve birače i na prethodnim izborima – mnogi koji su preminuli pre više godina, a nekada i decenija, bili su u biračkom spisku i to je utvrđeno naknadnim uvidom u birački materijal (jedan takav uvid je učinjen nakon izbora u decembru 2023. godine i sama sam mu prisustvovala).

Teško je ne uplesti se u sopstvene neistine, pogotovo kada ih je mnogo. Paunović je juče rekla i kako se potencijalni problemi sa stogodišnjacima mogu ispraviti kroz Komisiju za reviziju biračkog spiska. Prošle godine je u više navrata govorila o tome da ta komisija ima samo savetodavnu ulogu (da ne može da ima izvršna ovlašćenja u rangu njenog ministarstva), te da se može očekivati da birački spisak bude revidiran tek za neke naredne redovne parlamentarne izbore (ne i za vanredne).

Ministarka Paunović je čuvena i po izjavi da su tvrdnje o glasačima koji žive u trafostanicama „pale na sudu“, iako se nikada nijedan sud (ni krivični, ni parnični) nije bavio stanjem u biračkom spisku.

Štaviše, Viši sud u Beogradu i Viši sud u Novom Sadu su tokom izbora održanih 2024. godine zauzeli stav da tačnost biračkog spiska nije nešto o čemu mogu da odlučuju, te da je ministarstvo koje vodi gospođa Paunović jedino koje može da odredi ukupan broj birača. Nakon toga – niko više taj broj ne može da dovede u pitanje.

Sve u svemu? Poštovani poslanici, poštovani građani – ne verujte ministarki državne uprave i lokalne samouprave. Nije joj prvi put da ne govori istinu. I nije stvar u tome da broj stogodišnjaka sa pravom glasa bude manji ili veći od onog koji se pominjao u Skupštini – stvar je u tome da bude tačan, kao i svi drugi podaci u biračkom spisku.

Peščanik.net, 14.05.2026.


The following two tabs change content below.
Sofija Mandić je rođena 1986. u Novom Sadu. Diplomirana je pravnica, posrednica u mirnom rešavanju sporova i aktivistkinja za ljudska prava. Izvršna je direktorka Centra za pravosudna istraživanja (CEPRIS). Bila je angažovana u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku i Nacionalnom demokratskom institutu. Članica je Republičke izborne komisije (RIK). Generalna je sekretarka Peščanika, sa kojim sarađuje od 2007, kao učesnica u radijskim emisijama, a zatim i kao autorka tekstova. Autorka, koautorka i urednica je brojnih analiza o vladavini prava, stanju ljudskih prava u Srbiji i njihovoj perspektivi. Neke od skorašnjih su: Izbori pred Upravnim sudom 2022 – pregled postupanja i odluka (ur. CEPRIS, 2022), Izveštaj o javnosti rada Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca (CEPRIS, 2022), Sloboda izražavanja pred sudom (ur. SĆF, 2021-2022), Rad sudova tokom epidemije zarazne bolesti COVID-19 (OEBS, 2021), Ljudska prava u Srbiji (BCLJP, 2018-2023), Naša urušena prava (FES, 2019), Uslovi za izbor i napredovanje sudija i tužilaca u pravnom obrazovanju (CEPRIS, 2018), Skorašnji Ustav Srbije – rodna perspektiva (ŽPRS, 2017). Kao predstavnica civilnog društva učestvovala je u procesu izrade komentara i mišljenja na izmene Ustava iz 2022, kao i zakona koji proizlaze iz ovih promena. Autorka je knjige „U krugu negacije, godine parlamentarnog (ne)suočavanja sa lošom prošlošću u Srbiji“ (2023).

Latest posts by Sofija Mandić (see all)