Foto: Anthropocene
Foto: Anthropocene

Bauk kruži Evropom. Dobro, ne baš Evropom, nego Novim Beogradom i Zemunom, odnosno desnom obalom Dunava, ako se gleda nizvodno. I ne baš bauk – nego divlje svinje, što u krdu, što pojedinačno, što trudnice, što majke s decom. Dobro, dobro, ne trudnice nego „visokosuprasne“ ženke, i ne majke s decom, nego ženke koje su se „skoro oprasile“. A ženke iz obe kategorije naročito su opasne. Nesrećne životinje dale su se u beg: spasavaju živu glavu od poplave na Velikom ratnom ostrvu – na adi dakle tik kraj Zemuna i Novog Beograda, baš na ušću Save u Dunav. Znamo, kada se uznemire, kada osete da su ugrožene, a uz to su još i ženke visokosuprasne ili su se tek oprasile, divlje svinje su opasne, kao uostalom i većina drugih životinja.

Posebno opasnim divlje svinje čini to što su izuzetno jake i inteligentne. Kao divlje, opasne su i domaće svinje. I one su jake i inteligentne. To će vam reći svako ko ih je uzgajao ili ih uzgaja. A pogotovo oni koji su gledali svinjokolj, sve i ako u njemu nisu učestvovali. Tada je obično potrebno krdo odraslih muškaraca da nesrećnu životinju uhvati u oboru i savlada je. Dobro, ne „krdo“, nego „grupa“ muškaraca. (Žene obično hvataju živinu, najčešće same.)

Dakle, svinje su s Velikog ratnog ostrva doplivale na desnu obalu i to je „prouzrokovalo veliku uznemirenost u javnosti“. A to što su ženke među njima „visokosuprasne“ ili su se „skoro oprasile“ – „maksimalno povećava nivo rizika“. Izdato je i saopštenje u kome stoji: „Radi lične bezbednosti ljudi, kao i izbegavanja nepotrebnog uznemiravanja koje može izazvati nekontrolisane reakcije i nepredvidivo kretanje divljih svinja, neophodno je da se izbegavaju izlasci u priobalni deo Novog Beograda i Zemuna, a naročito u večernjim i noćnim satima, sve dok traje ova neposredna opasnost“.

„Velika uznemirenost“, „maksimalni nivo rizika“, „bezbednost“, „nekontrolisane reakcije i nepredvidivo kretanje“, „neposredna opasnost“ – dakle, ne izlazite napolje, sedite kod kuće dok opasnost, i to neposredna, ne prođe. A za to vreme: „Na terenu su uvedena dežurstva u organizaciji Lovačkog udruženja ’Zemun’, policije i JKP ’Veterina Beograd’, koji preduzimaju mere hvatanja, uspavljivanja i zbrinjavanja u prihvatilištu kojim gazduje LU ’Zemun’, kao i stalnog praćenja njihovog kretanja, uz preduzimanje svih neophodnih biosigurnosnih mera“.

Moglo je i bez „velike uznemirenosti“ i svega što ide uz to, preko ugrožene bezbednosti do uzbudljivo nepoznatih „biosigurnosnih mera“, za ljude, a valjda i za svinje. Moglo se dakle lepo i smireno reći – kada ih vidite, ne dirajte svinje i pozovite… hm, koga? U saopštenju i vesti koja ga prenosi nema nijednog kontakta. Koga da u velikoj meri uznemireni žitelji na desnoj obali Dunava kojima su bezbednost ugrozile visokosuprasne ženke pozovu kada ih primete? Lovačko udruženje „Zemun“, policiju, JKP „Vetrina Beograd“? Na koji broj? Rade li te ustanove u naročito rizičnim večernjim i noćnim satima? Po svemu što znamo iz iskustva (rušenja u Savamali), u to vreme ne radi ni policija.

Pa kakva je onda svrha saopštenja i vesti o njemu pod naslovom „Zbog divljih svinja izbegavati priobalje Novog Beograda i Zemuna“? Na jednom snimku možemo videti malu grupu, dobro – krdo, divljih svinja, sa jednim malim prasetom, kako obazrivo prelazi ulicu kod bloka 30. Sasvim očekivano, izgledaju kao vrlo inteligentna bića sa kojima je moguć suživot, uz nešto više razumevanja a manje „velike uznemirenosti“. Neka se to „razumevanje“ označi i kao tajanstveno preteće „biosigurnosne mere“. Pitanje posle panično plasirane vesti ostaje isto – ima li za nas mirnog suživota barem sa divljim svinjama?

Peščanik.net, 08.06.2019.


The following two tabs change content below.
Dejan Ilić (1965, Zemun), urednik izdavačke kuće FABRIKA KNJIGA i časopisa REČ. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, magistrirao na Programu za studije roda i kulture na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti i doktorirao na istom univerzitetu na Odseku za rodne studije. Objavio je zbirke eseja „Osam i po ogleda iz razumevanja“ (2008), „Tranziciona pravda i tumačenje književnosti: srpski primer“ (2011), „Škola za 'petparačke' priče: predlozi za drugačiji kurikulum“ (2016), „Dva lica patriotizma“ (2016), „Fantastična škola. Novi prilozi za drugačiji kurikulum: SF, horror, fantastika“ (2020) i „Srbija u kontinuitetu“ (2020).

Latest posts by Dejan Ilić (see all)