Tribunal “pozdravlja” hapšenje Ratka Mladića koji je u bekstvu proveo poslednjih 16 godina, navodi se u saopštenju za javnost Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Mladić će biti prebačen u Pritvorsku jedinicu UN po okončanju procedure koju propisuje srpski zakon nakon čega će dobiti priliku da se izjasni o optužnici koja ga tereti za genocid, zločine protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Tribunal podseća da, “mada je optužen za teške zločine, Mladić se smatra nevinim dok se ne dokaže njegova krivica”. Takvo pravo je optuženima garantovano Statutom.

Hapšenje Mladića je, navodi se u saopštenju, “jedan od najznačajnijih trenutaka” u istoriji Tribunala i “približava ovu instituciju uspešnom okončanju njenog mandata”. Od 161 optuženog, na slobodi je još samo Goran Hadžić čijem se hapšenju Tribunal nada u skoroj budućnosti.

Za šta se tereti Ratko Mladić

Protiv bivšeg komandanta Glavnog štaba VRS Ratka Mladića trenutno je na snazi optužnica iz oktobra 2002. godine koja ga u 15 tačaka tereti za genocid i saučesništvo u genocidu, zatim za progon na političkim i vjerskim osnovama, istrebljenje i ubistva, deportacije, nečovječna djela i surova postupanja, napade na civilno stanovništvo i njihovo terorisanje kao i za uzimanje pripadnika UN za taoce u maju i junu 1995. godine.

Tužilaštvo je u maju prošle godine podnijelo zahtjev za izmjenu “operativne” optužnice kako bi je uskladilo sa sudskom praksom i novim dokazima do kojih je tužilaštvo došlo od 2002. godine, kada su dvije Mladićeve optužnice iz juna i novembra 1995. godine spojene u jednu. Na taj način optužnica je trebala biti usklađena sa Karadžićevom što bi, u slučaju da je Mladić uhapšen ranije, omogućilo da se djelimično ili u cjelosti njihovi predmeti spoje u jedan.

Prošlogodišnjim prijedlogom izmjena, o kojem se sudije još nisu izjasnile, Mladić se u 11 tačaka tereti za ista djela kao i Karadžić: genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Po toj optužnici, Mladić i Karadžić su bili ključne ličnosti četiri međusobno povezana udružena zločinačka poduhvata.

Prvi udruženi zločinački poduhvat bilo je etničko čišćenje sa ciljem nasilnog i trajnog uklanjanja bosanskih Muslimana i Hrvata sa velikih dijelova teritorije BiH, koje je u osam opština doseglo razmjere genocida. Navodi u preostala tri udružena zločinačka poduhvata se odnose na kampanju terora nad civilnim stanovništvom Sarajeva; uzimanje osoblja UN za taoce u maju i junu 1995. godine, kao i genocid u Srebrenici u julu iste godine.

Istovjetno kao u optužnici protiv Karadžića, optužbe za genocid su razdvojene u dvije odvojene tačke. Prva tačka se odnosi na 1992. godinu i obuhvata osam bosansko-hercegovačkih opština: Bratunac, Foču, Ključ, Kotor Varoš, Prijedor, Sanski Most, Vlasenicu i Zvornik. Druga tačka genocida pokriva period od jula do novembra 1995. godine i odnosi se na ubistvo više od 7.000 muslimanskih muškaraca i dječaka, kao i nanošenje teških fizičkih i psihičkih patnji hiljadama žena, djece i staraca prisilno preseljenih iz srebreničke enklave.

Uprkos smanjenom broju tačaka, u novoj optužnici – ukoliko je sudije potvrde – ostaju nepromijenjeni opseg i suština optužbi za koje se Mladić tereti. Predloženim izmjenama se zapravo samo dopunjavaju i pojašnjavaju optužbe koje se tiču individualne i krivične odgovornosti optuženog i preciznije se opisuje karakter njegove komandne odgovornosti.

Sense Tribunal, 26.05.2011.

Peščanik.net, 27.05.2011.