Foto: Neda Radulović-Viswanatha

Foto: Neda Radulović-Viswanatha

Predsednik vlade je potvrdio da će novi direktor Bezbednosno-informativne agencije (BIA) postati nekadašnji ministar odbrane Bratislav Gašić. Gašić je razrešen sa prethodne funkcije jer je novinarki B92 rekao da „voli novinarke koje lako kleknu“. U trenutku smene pojavila su se dva viđenja Gašićevog političkog učinka. Prvi stav je zastupao predsednik vlade: on je prostački ispad Gašića video kao njegovu jedinu i pomalo blesavu grešku u besprekornoj karijeri. Zato je njegovu smenu okarakterisao kao jednu od svojih najtežih političkih odluka.

Drugi stav je dominirao izvan vlade Srbije – obraćanje novinarki bila je kap koja je prelila čašu. Za dve godine, koliko je bio na funkciji, javnost nije uspela da sazna kakve su Gašićeve kvalifikacije u oblasti odbrane i da li je, kako tvrdi, završio kragujevačku gimnaziju – jer ga u toj školi nisu imali u evidenciji maturanata. Tako se, posledično, otvorilo i pitanje validnosti njegove fakultetske diplome. Dalje, Agencija za borbu protiv korupcije je utvrdila da je bio u sukobu interesa kada je kao gradonačelnik Kruševca potpisivao ugovore sa firmama koje su u vlasništvu njegove supruge, koji su doneli finansijsku korist njegovoj porodici. Nadležnim organima je uskraćivao pravo na kontrolu rada ministarstva odbrane, zbog čega je 2015. godine Zaštitnik građana Vladi predložio njegovu smenu. U slučaju poplava iz maja 2014. ministarstvo odbrane nije postupalo u skladu sa Zakonom o vanrednim situacijama. Iako je bilo više desetina žrtava, niko iz tog ministarstva (ali ni iz drugih odgovornih tela) nije odgovarao za svoje (ne)postupanje, za izgubljene živote i materijalnu štetu. Izmenama Zakona o Vojsci Srbije iz 2015, u Gašićevom mandatu, onemogućeno je da izvršenje krivičnog dela protiv državnih organa, službene dužnosti, čovečnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom ili Vojske Srbije (utvrđeno pravnosnažnom osuđujućom presudom) bude osnov za sankciju i u vojsci – recimo za gubitak čina ili službe. Gašić će ostati upamćen i po improvizaciji u spasavanju bebe vojnim helikopterom, kada je poginulo sedmoro ljudi – beba, dvojica lekara i četvorica pripadnika Vojske Srbije. Gašić je, podsetimo se i na to, izjavio da je shodno svojim ovlašćenjima i zakonima o odbrani i vojsci doneo odluku da se angažuje helikopter. Posle nekoliko meseci izjavio je da je ponosan na akciju spasavanja bebe iz Novog Pazara i da bi sve isto ponovo naredio. Ni u tom slučaju Gašićeva odgovornost nikada nije ispitana, a više javno tužilaštvo u Beogradu je šest meseci po događaju saopštilo da u ovom slučaju nema osnova za pokretanje istrage.

S obzirom na sve to, čime se Gašić tačno kvalifikuje da bude na čelu BIA? Iznenađenja ipak nema: već se prilikom same smene Gašića Vučić ponadao „da će se za godinu ili dve Gašić vratiti u javni život“. I tako je Vučić juče najavio Gašića kao novog čelnika BIA. Pri tom je dodao da je Gašić „izdržao godinu i po dana bez ijedne funkcije“. Kao da Gašić polaže neko pravo na javnu funkciju, a ono je privremeno suspendovano odlukom predsednika vlade. Kao da je predsednik vlade Gašića kaznio uskrativši mu pravo na javnu funkciju. Kao i svaki drugi sud, izveo je dokaze, utvdio krivicu, ali i znatne olakšavajuće okolnosti, odredio sankciju i na kraju – pustio Gašića na uslovni otpust posle većeg dela odslužene kazne. To što Vučić radi može se okarakterisati kao organizovanje privremenih, prekih ili vanrednih sudova, što je zabranjeno u civilizovanom svetu, ali i u Srbiji. Slučaj Gašić ponovo potvrđuje da u Srbiji postoji samo jedan sudija, da to više nije tajna i da su redovni sudovi samo paravan ovakvom faktičkom stanju.

Premijer je rekao i da je Gašić čovek „koji sve zna o bezbednosti“. Dobro, niko ne može znati sve iz neke oblasti; ali, gde je Gašić učio o bezbednosti, kakve su mu stručne kvalifikacije za novu poziciju? Odgovor na to pitanje je važan ako se ima u vidu da BIA postoji radi zaštite bezbednosti zemlje i sprečavanja podrivanja ili rušenja ustavnog poretka. Položaj BIA je nedovoljno precizno regulisan zakonom, pa on praktično predstavlja simulaciju uređenosti rada Agencije. Na pitanje kakve operativne metode ona primenjuje, zakon odgovara – odgovarajuće. Kako čuva podatke, odgovor je isti: na odgovarajući način. Kakve su to odgovarajuće metode i načini do danas je ostalo nepoznato, što je rezultiralo time da se prikupljanje podataka o građanima i do sada često odvijalo suprotno svrsi zbog koje BIA postoji i van bilo kakvog ozbiljnijeg ograničenja ovlašćenja BIA.

U javnosti se ubrzo po najavi Gašićevog izbora pojavila i informacija da Zakon o Bezbednosno-informativnoj agenciji zabranjuje Gašiću da bude član političke stranke. Ta nagađanja su samo ilustracija neadekvatnosti samog zakona – iako bi takav zakonski zahtev bio sasvim razuman i opravdan, zabrana pripadnosti stranci obuhvata pripadnike Agencije, a uvidom u celokupan tekst zakona vidimo da postoji jasna razlika između pripadnika Agencije (zaposlenih) i njenog direktora. Odnosno, zakon direktora ne prepoznaje kao pripadnika Agencije, ali o ovome saznajemo posredno, ne i jasnim zakonskim odgovorom na pitanje – ko se smatra pripadnikom Agencije? To je ipak manje važno ako znamo da će Gašić sa mesta direktora BIA morati da odgovara za sukob interesa u skladu sa Ustavom i Zakonom o agenciji za borbu protiv korupcije. Gašić se nalazi u sukobu interesa zbog činjenice da je visoki funkcioner vladajuće stranke, a ona može uticati na njegovo postupanje u vršenju vrlo osetljive javne funkcije. Za sukob interesa bi bio dovoljan čak i javni utisak o tome da partijska pripadnost utiče na rad novog direktora BIA. Taj utisak nesumnjivo postoji, pogotovo ako uzmemo u obzir prethodne izjave premijera o (bratskom) odnosu sa Gašićem. Međutim, javni interes je već godinama u očima predsednika vlade izjednačen sa partijskim.

Interesantno u slučaju Gašič jeste i to što je predsednik vlade u odlasku potvrdio da će Gašić biti novi šef BIA i da se celokupna javnost ponaša baš kao da je to završena stvar. Naime, direktora BIA postavlja i razrešava vlada, na sednici vlade, a ne njen predsednik u obraćanju medijima. To ponovo liči na slučaj Gašićeve smene kada je isti akter u jednom trenutku, na insistiranje javnosti da se izjasni o smeni, odgovorio da je Gašić već smenjen, iako nije bila doneta zvanična odluka o razrešenju. I sada je sve isto, ali u obrnutom smeru – Gašić je postao šef BIA samom namerom predsednika vlade da to tako bude.

Vučić se iz vanrednog sudije transformisao u službeni glasnik, glasilo koje objavljuje najvažnije odluke donete, između ostalog, i na sednicama vlade. Pošto je to već tako, mi moramo napraviti korak dalje i tražiti odmah smenu Bratislava Gašića i to bržu, jaču i bolju nego prvi put. Smenu treba tražiti iz istih razloga zbog kojih je Gašić morao da napusti i svoju prethodnu javnu funkciju – zbog nedostatka profesionalnih kvalifikacija, javno iskazane mizoginije i teškog prostakluka, neispitane odgovornosti za finansijske malverzacije, (ne)postupanja u majskim poplavama i izgubljenih života u helikopterskoj nesreći.

Peščanik.net, 23.05.2017.

Srodni linkovi:

Vesna Rakić-Vodinelić – Gospodar kazuje na kome je BIA

Ljubodrag Stojadinović – Dobri agent Gašić


The following two tabs change content below.
Sofija Mandić je rođena 1986. u Novom Sadu. Diplomirana je pravnica, posrednica u mirnom rešavanju sporova i aktivistkinja za ljudska prava. Radi u Centru za pravosudna istraživanja (CEPRIS), a prethodno je bila angažovana u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku i Nacionalnom demokratskom institutu. Generalna je sekretarka Peščanika, sa kojim sarađuje od 2007, kao učesnica u radijskim emisijama, a zatim i kao autorka tekstova. Autorka, koautorka i urednica je brojnih analiza o vladavini prava, stanju ljudskih prava u Srbiji i njihovoj perspektivi. Neke od skorašnjih su: Izbori pred Upravnim sudom 2022 – pregled postupanja i odluka (ur. CEPRIS, 2022), Izveštaj o javnosti rada Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca (CEPRIS, 2022), Sloboda izražavanja pred sudom (ur. SĆF, 2021-2022), Rad sudova tokom epidemije zarazne bolesti COVID-19 (OEBS, 2021), Ljudska prava u Srbiji (BCLJP, 2018-2021), Naša urušena prava (FES, 2019), Uslovi za izbor i napredovanje sudija i tužilaca u pravnom obrazovanju (CEPRIS, 2018), Skorašnji Ustav Srbije – rodna perspektiva (ŽPRS, 2017). Kao predstavnica civilnog društva učestvuje u procesu izrade komentara i mišljenja na izmene Ustava iz 2022, kao i zakona koji proizlaze iz ovih promena.

Latest posts by Sofija Mandić (see all)