Nemačka i Francuska žele da ponovo uvedu granične kontrole ako spoljne granice na istoku i jugu EU ne budu zadovoljavajuće osigurane i nadzirane. „Granične kontrole bi bile ultima ratio i primenjivale bi se samo u vremenski ograničenom periodu“, predlažu u zajedničkom pismu ministri unutrašnjih poslova Nemačke i Francuske, Hans-Peter Friedrich i Claude Gueant.

Ministri zahtevaju, u tri strane dugom pismu od 17. aprila, da se vladama država članica ostavi „mogućnost ponovnog uvođenja unutrašnjih granica u trajanju od 30 dana“, a da li su za to ispunjeni uslovi svaka vlada bi sama odlučivala. Vidi se iz pisma dostupnog redakciji Süddeutsche Zeitung-a.

O predlogu bi trebalo da se raspravlja u sledeći utorak na sastanku ministara unutrašnjih poslova EU. Odluka bi najranije mogla biti doneta početkom juna, rekao je predstavnik danskog predsedništva EU.

Ovim predlogom bi se poništile odredbe kako sadašnjeg Šengenskog ugovora tako i predloga Evropske komisije za reformu samog ugovora.

Visoki EU diplomata okarakterisao je francusko-nemačku inicijativu kao „iznenađujuću“, mada je francuski predsednik Sarkozi već nekoliko puta pretio da će napustiti Šengen zonu, pošto je tema suzbijanja ilegalne imigracije jedna od centralnih tema predsedničke kampanje u Francuskoj. Međutim, nemačka vlada do sada nije pokazivala veće rezerve prema Šengenu. U Berlinu se kaže da pismo ne treba posmatrati kao podršku Sarkoziju u kampanji, već da bi oni njime radije hteli da naglase da o uvođenju graničnih kontrola treba da odlučuju države članice a ne Brisel.

Šengenski sporazum se smatra velikim dostignućem. On dozvoljava građanima slobodu kretanja unutar Šengen zone, dok samo na spoljnim granicama Šengen zone postoje granične kontrole. U izuzetnim slučajevima kao što su veliki međunarodni samiti dozvoljeno je privremeno uvođenje graničnih kontrola.

Reforma sporazuma je neophodna jer je u poslednjih nekoliko godina postalo izuzetno teško štititi južne i istočne granice EU. Najteža situacija je u Grčkoj, jer je pritisak na njene granice najveći. U aprilu 2011. Pariz je privremeno zatvorio svoju granicu prema Italiji, kako bi sprečio ulazak izbeglica iz Severne Afrike. Sličan potez povukla je u junu iste godine i Danska uvodeći granične kontrole prema Švedskoj i Nemačkoj, na šta je nemačka vlada burno reagovala.

Da bi se slične akcije, koje praktično krše dosadašnji Šengenski sporazum, legalizovale, Evropska komisija je u jesen 2011. predložila „Kompenzatorni mehanizam“, po kojem bi bilo moguće uvesti granične kontrole u trajanju od 5 dana, pod uslovom da se sa tim saglasi i Brisel.

Berlin i Pariz upravo ovo odbijaju. Oni tvrde da je otklanjanje opasnosti po javni red i bezbednost u nadležnosti država članica. Unutar predloženog perioda od 30 dana, kako se kaže u pismu, Evropska komisija „bi trebalo da podnese predlog za nastavak ili prestanak graničnih kontrola“. Odlučivanje o tome da li će se predlog usvojiti i kako će se sprovesti, spadalo bi u nadležnost država članica.

 
Cerstin Gammelin, Süddeutsche Zeitung, 20.04.2012.

Izbor i prevod Miroslav Marković

Peščanik.net, 21.04.2012.