Foto: Predrag Trokicić
Foto: Predrag Trokicić

Delegaciju Evropskog parlamenta, u odsustvu predsednice Narodne skupštine koja je našla za shodno da baš u isto vreme ode na tri dana u Estoniju da bi tamo vodila razgovore „o razvoju digitalnih veština“ i „jačanju kapaciteta u sajber bezbednosti“, primila je potpredsednica skupštine. U vezi sa, za delegaciju iz EU vrlo zanimljivim pitanjem – krahom postupka za izbor Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) – svoju ulogu opisala je ovako: „Ja sam iznela poznatu argumentaciju, da je Srbija usvojila medijske zakone prošle godine, da smo u proceduri izbora Saveta REM-a, da imamo prepreke i da nam je potrebna sva moguća pomoć kako bi se svi vratili za sto. Dijalog je moguć jedino ako svi iskreno učestvuju u njemu.“

Ali „poznatu argumentaciju“ je iznela netačno, nekompetentno i neodgovorno. Medijske zakone Srbija nije usvojila prošle, nego još 2023. godine. Po tada usvojenom Zakonu o elektronskim medijima, Srbija je morala dobiti Savet REM najkasnije u oktobru 2024. ali postupak za izbor vlast je pokrenula sa višemesečnim zakašnjenjem, tek krajem 2024, svesno ostavljajući REM paralisan. I sada, 15 meseci kasnije je paralisan, a glavnoj prepreci za izbor Saveta su vrlo bitan lični doprinos dale upravo predsednica i potpredsednica Skupštine.

Kad se pri samom kraju višemesečnog procesa pokazalo da dosledna primena zakona vodi ka tome da će skupština u 5 od 9 kategorija birati samo između nezavisnih kandidata, te da bi oni imali većinu u Savetu, režirale su da na sednicu nadležnog odbora u kategoriji saveta nacionalnih manjina, pored predstavnika tri nacionalna saveta koji su bili pozvani, dođe i grupa potpuno neovlašćenih lica kao predstavnici nekih nacionalnih saveta koji uopšte nisu bili učesnici postupka i omogućili im da glasaju. Sve to na osnovu navodne odluke nekakve „koordinacije saveta nacionalnih manjina“ koja se čak ni kao termin ne pominje ne samo u Zakonu o elektronskim medijima, nego ni u Zakonu o savetima nacionalnih manjina.

Nakon žestoke reakcije, čak je i bahata vlast shvatila da ta diletantska „pravna“ operacija, bukvalno otimačina, mora biti poništena. Glasanje je poništeno i u ponovljenom sa samo tri zaista legitimna i legalna predlagača, otpao je favorizovani kandidat. Ali nakon što je uhvaćena u očiglednoj krađi i morala od nje da odustane, odlučila se za izigravanje zakona opstrukcijom. Na sednici nadležnog Odbora, neposredno pred glasanje u skupštini, potpredsednica skupštine direktno kršeći odredbe Zakona o elektronskim medijima koje izričito zabranjuju da čak i Odbor, a utoliko pre političke stranke, „ni na koji način utiče na postupak predlaganja i glasanja“, ispred svoje stranke Saveza vojvođanskih Mađara, pozvala partnere iz vladajuće koalicije da u kategoriji saveta nacionalnih manjina ne glasaju ni za koga, da sabotiraju izbor.

Nezavisni kandidati su apelovali da se izbor kompletnog Saveta REM-a okonča u skladu sa rezultatima postignutim u procesu koji je trajao više od godinu dana, da se konačno izabere kompletan sastav. I upozorili da bi politička odluka da vladajuća većina ne izabere kandidata u bilo kojoj oblasti, predstavljala anuliranje svega do tada postignutog. Vlast je ignorisala to upozorenje i neglasanjem svojih poslanika stvorila mogućnost da u novom postupku izabere svog favorizovanog kandidata ni malo ne mareći za to što je poslala ružnu, uvredljivu i potcenjivačku poruku nacionalnim savetima bošnjačke i albanske manjine.

Podnošenje najavljenih ostavki četvoro izabranih nezavisnih članova Saveta REM bilo je neizbežna konsekvenca. A vlast je na ostavke reagovala prljavom kampanjom bezočnih, prizemnih i besmislenih diskvalifikacija i kleveta.

I mada je blagovremeno upozorena da veliki broj nevladinih organizacija i udruženja koje su obezbedile dominaciju svojih kandidata u 5 od 9 kategorija u ponovljenom postupku neće učestvovati, a da Savet REM koji bi eventualno napravila uz učešće GONGO ili fantomskih organizacija, ne može obezbediti legitimitet u očima ni domaće ni strane javnosti, vlast je to bahato ignorisala i brzo pokrenula nove postupke. „Protivkandidata“ za svog kandidata u kategoriji saveta nacionalnih manjina je nekako pronašla, ali se na ponovni poziv u četiri kategorije u kojim su izabrani članovi podneli ostavke nije javio baš niko. Pa je odluka o ponovnom postupku poništena „da bi se obezbedila veća inkluzivnost“!

Posle svega, molbu za „svu moguću pomoć kako bi se svi vratili za sto“ iz usta onih koji su bahato kršili zakon, krali, opstruirali, obmanjivali, vređali i klevetali i doveli proces u ćorsokak – uostalom, kao i kompletnu organizaciju prijema evropskih parlamentaraca – najlakše je opisati kao tragikomičnu.

Peščanik.net, 26.01.2026.

SLOBODA MEDIJA, SLOBODA GOVORA

The following two tabs change content below.
Rodoljub Šabić (1955), advokat, prvi poverenik za informacije od javnog značaja Republike Srbije. Podsekretar za zakonodavstvo u vladi Ante Markovića, narodni poslanik i potpredsednik Narodne skupštine RS, ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu u vladi Zorana Đinđića. Kao Poverenik dobio brojne nagrade kao što su: 2006. Specijalna povelja (Udruženja novinara Srbije), 2007. Ličnost godine u borbi za slobodu medija (Misija OEBS-a), 2008. Najevropljanin (Prva evropska kuća), 2009. Vitez poziva (Liga Eksperata – LEX), 2010. Reformator godine (Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj – NALED), 2011. Nagrada za doprinos borbi protiv korupcije (Misija EU i Savet za borbu protiv korupcije), Ličnost godine (Misija OEBS -a) i Počasni član Nezavisnog udruženja novinara Srbije. 2012. Nagrada za doprinos Evropi (Evropski pokret u Srbiji i Međunarodni evropski pokret), 2013. Nagrada za instituciju sa najvišim stepenom antikorupcijskog integriteta (BIRODI), 2014. Nagrada za toleranciju (AP Vojvodina, Opština Bačka Topola i Fondacija Plavi Dunav), 2015. Nagrada za unapređenje kulture ljudskih prava Konstantin Obradović (Beogradski centar za ljudska prava), 2015. Nagrada za doprinos unapređenju prava žrtava (Viktimološko društvo Srbije), 2016. Povelja za građansku hrabrost Dragoljub Stošić (Kuća pravde Strazbur), 2016 Dobar primer novog optimizma (Novi optimizam), 2017. uvršten na listu Heroji Balkana (Balkan Insight), 2018. Aprilska nagrada za razvoj demokratskih vrednosti i poštovanja ljudskih prava (Grad Šabac), 2018. Nagrada za poseban doprinos ljudskim pravima (Kuća ljudskih prava i demokratije).

Latest posts by Rodoljub Šabić (see all)