Foto: Predrag Trokicić
Foto: Predrag Trokicić

Prošlo je već mesec i po od kako je uprava Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu obavestila javnost o tragičnoj smrti jedne njihove studentkinje.

U saopštenju je stajalo da je do nesreće došlo u večernjim časovima, da su nadležni organi o njoj odmah obavešteni, da su izašli na lice mesta i da je u toku istraga. Naglašeno je da fakultet u potpunosti sarađuje sa nadležnim institucijama i da će pružiti svu potrebnu podršku kako bi se utvrdile sve okolnosti ovog događaja. U ime fakulteta i cele akademske zajednice izraženo je saučešće porodici nastradale studentkinje, njenim prijateljima i kolegama, a mediji i javnost zamoljeni su za razumevanje i poštovanje privatnosti porodice i dostojanstva svih pogođenih tragedijom.

A usledila je nezapamćena medijska zloupotreba, besprizorna instrumentalizacija devojčine smrti. Uz najgrublje kršenja svih etičkih i profesionalnih normi na štetu ljudskih prava i privatnosti preminule i njene porodice, tabloidi pod kontrolom vlasti danima su, bez bilo kakvih dokaza, ponavljali insinuacije čak i kategorične tvrdnje da je devojka ubijena.

Robusna medijska mašinerija bila je angažovana na pokušaju da tragediju po svaku cenu pretvori u optužnicu protiv učesnika protesta protiv vlasti, studenata i profesora. Bilo je sasvim logično da su mnogi građani u akciji prorežimskih glasila prepoznali pripremu terena za napad na Univerzitet, za pokušaj gušenja akademske autonomije i disciplinovanje profesora i studenata koji se usuđuju da se suprotstave „eliti“ na vlasti.

To je ubrzo, na dramatičan način i potvrđeno upadom velikog broja pripadnika Uprave kriminalističke policije (UKP) u zgradu Rektorata Univerziteta u Beogradu. Ta, sa obzirom na unapred poznatu nespornu spremnost na saradnju uprava i univerziteta i fakulteta, potpuno nepotrebna, besmislena demonstracija sile, izazvala je ogorčenje i protesno okupljanje studenata i građana na Studentskom trgu i njihove verbalne i fizičke sukobe sa policijom. I taj „spektakularan“ dolazak kolone vozila UKP pod rotacijom pred zgradu Rektorata zabeležile su televizijske kamere omiljenog tabloida vlasti (sasvim očigledno prethodno ekskluzivno obaveštenog o akciji) koje su spremno čekale policiju i ulazak pripadnika UKP u Rektorat uživo prenosile.

Akciju tabloida pratili su komplementarne akcije drugih. Fasade zgrada u mnogim ulicama unakažene su grafitima „studenti – teroristi“ ili „rektor – ubica“.

Uključili su se i funkcioneri vlasti. Za predsednicu Narodne skupštine (koja je inače svojevremeno odbila predlog da se oformi Anketna komisiju za istragu o tragičnom padu nadstrešnice u Novom Sadu), smrt studentkinje bila je povod za sazivanje hitne sednice Skupštinskog odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo radi rasprave o stanju na državnim fakultetima. Zaštitnik građana pokrenuo je postupak kontrole rada Filozofskog fakulteta. Ministarstvo prosvete najavilo da će izvršiti vanredni inspekcijski nadzor nad zakonitošću rada ove visokoškolske ustanove. Ministar prosvete izjavio je da je tragedija koja se desila na Filozofskom fakultetu u Beogradu, „vrh ledenog brega“ i da „rektor i dekan duguju objašnjenje zašto se tragedija desila i šta treba preduzeti da se ovakve stvari ne ponove“.

Predsednik republike je, po običaju, dopustio sebi najviše i za medije izjavio: „Devojka je bila potpuno normalna, potpuno je normalne poruke slala svega 18 minuta pre smrti. Ta devojka ništa nije nagoveštavala da bi bilo šta učinila protiv sebe, ništa čudno u njenom ponašanju, ona je na to bila naterana. Na koji način? Siguran sam da će istraga da utvrdi, ja se dalje u to ne bih mešao.“

I sasvim nezavisno od pitanja, na koje ne postoji nikakav prihvatljiv odgovor, otkud predsedniku informacije iz predistražnog postupka, pogotovo ovako detaljne, i ko i po kom osnovu mu ih eventualno daje – ovakva izjava sa vrha državne vlasti je izvesno bila nedopustivo mešanje u postupak pa tako i kršenje člana 155 Ustava Srbije i člana 5 Zakona o javnom tužilaštvu, koji izričito zabranjuju bilo kakav uticaj na rad tužilaca.

Činjenica da ni Visoki savet tužilaštva ni Vrhovno tužilaštvo nisu na ovo reagovali potvrda je žalosnog stanja našeg pravosuđa.

Postupajuće Više tužilaštvo u Beogradu nije odgovorilo na pitanja medija da li raspolaže informacijom da je studentkinja ubijena i da li je tim povodom komunicirao sa predsednikom Srbije.

Uprkos „kompleksnom“ angažmanu tužilaštva, policije, Zaštitnika građana, ministarstva prosvete i ko zna koga još javnost zna samo jedno – obdukcioni nalaz pokazao je da je smrt studentkinje nastupila usled povreda nastalih padom sa visine, a toksikološka analiza nije otkrila prisustvo lekova ili psihoaktivnih supstanci. Nikakvi drugi tragovi nasilja ili uzroci smrti se ne pominju. A pokušaj da se nekakav pirotehnički materijal, petarde navodno pronađene u pretresu sprovedenom pod pravno vrlo sumnjivim okolnostima, dovede u kauzalnu vezu sa smrću je neozbiljan i sasvim neubedljiv.

Tragična smrt je danima zloupotrebljavana da bi se bez ikakvih dokaza teškim optužbama blatili studenti i profesori i zastrašujuće neodgovorno, opako, podgrevala i inače usijana atmosfera u društvu. Nereagovanjem i ćutanjem nadležni u tužilaštvu su tome povlađivali. Imaju obavezu, zbog čijeg neizvršavanje se kad tad mora snositi odgovornost, da sa tim prestanu.

Peščanik.net, 09.05.2026.


The following two tabs change content below.
Rodoljub Šabić (1955), advokat, prvi poverenik za informacije od javnog značaja Republike Srbije. Podsekretar za zakonodavstvo u vladi Ante Markovića, narodni poslanik i potpredsednik Narodne skupštine RS, ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu u vladi Zorana Đinđića. Kao Poverenik dobio brojne nagrade kao što su: 2006. Specijalna povelja (Udruženja novinara Srbije), 2007. Ličnost godine u borbi za slobodu medija (Misija OEBS-a), 2008. Najevropljanin (Prva evropska kuća), 2009. Vitez poziva (Liga Eksperata – LEX), 2010. Reformator godine (Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj – NALED), 2011. Nagrada za doprinos borbi protiv korupcije (Misija EU i Savet za borbu protiv korupcije), Ličnost godine (Misija OEBS -a) i Počasni član Nezavisnog udruženja novinara Srbije. 2012. Nagrada za doprinos Evropi (Evropski pokret u Srbiji i Međunarodni evropski pokret), 2013. Nagrada za instituciju sa najvišim stepenom antikorupcijskog integriteta (BIRODI), 2014. Nagrada za toleranciju (AP Vojvodina, Opština Bačka Topola i Fondacija Plavi Dunav), 2015. Nagrada za unapređenje kulture ljudskih prava Konstantin Obradović (Beogradski centar za ljudska prava), 2015. Nagrada za doprinos unapređenju prava žrtava (Viktimološko društvo Srbije), 2016. Povelja za građansku hrabrost Dragoljub Stošić (Kuća pravde Strazbur), 2016 Dobar primer novog optimizma (Novi optimizam), 2017. uvršten na listu Heroji Balkana (Balkan Insight), 2018. Aprilska nagrada za razvoj demokratskih vrednosti i poštovanja ljudskih prava (Grad Šabac), 2018. Nagrada za poseban doprinos ljudskim pravima (Kuća ljudskih prava i demokratije).