Foto: Predrag Trokicić
Foto: Predrag Trokicić

Čak ni Vučić ne zna šta bi sa školom od septembra. Čitalac je primetio, inače brbljivi i u sve najbolje upućeni Vučić o školi se u protekle dve sedmice uporno i dosledno ne oglašava. On koji suvereno vlada koronom i kovidom, uključujući i respiratore, niskom i visokom gradnjom, ekonomijom domaćom i stranom, vozovima i letećim automobilima, čak i američkim izborima za predsednika, nema šta da kaže o školi najesen. A nije da mu je škola uopšte strana tema. Onomad je čitavu kampanju posadio na školske klozete. I dualno obrazovanje promovisao je iz sve snage. Ali, o školi pod pretnjom zaraze – ćuti.

Predsednikov muk je u oštrom sukobu sa netom završenom kampanjom. U izborima na kojima nije učestvovao, Vučić je krajem juna odneo (kao Lukašenko) ubedljivu pobedu pod krilaticom „Za našu decu“. I sada, kad ta deca treba da pođu u školu, taj dušebrižnik nema rešenje kako da ih zaštiti od bolesti. Nesrećni Šarčević i Brnabić, a odnedavno i notorni Kon, nalupali su se iz sve snage o nadolazećem obrazovnom septembru. Drugi ministri, visoki funkcioneri i takozvani stručnjaci ne mogu da dođu do reči od Vučića, samo je Šarčević ostavljen kao siroče da se snalazi sam.

Čitalac sigurno nije zaboravio, bilo je to pre neki dan, kako je Vučić objasnio da se neće podizati po treći put kocke sa Trga republike e da bi se namestile šine za tramvaj od Slavije do Kalemegdana, jer za to naprosto nema potrebe, a onda pozvao gradonačelnika da kao papagaj za njim ponovi da neće biti novih radova na Trgu republike. Imao je Vučić šta da kaže i o promeni naziva ulica, te o stablima na Košutnjaku. Samo je Šarčeviću i školama uskraćena milost sveznajućeg. Nema svetlosti iz tog solarnog centra da obasja obrazovni mrak koji nas čeka.

Nije teško predvideti kako će izgledati škola od septembra. Sva je prilika, deca će krenuti na nastavu. Posle par dana neka od njih počeće da se razboljevaju. (Ne nužno od korone: naprosto im je imunitet slabiji jer su bila u svojevrsnoj višemesečnoj izolaciji.) Ubrzo zatim razboleće se i prvi nastavnici. Krenuće panika. Domovi zdravlja biće nespremni da na paniku reaguju umirujuće, ne zato što lekari ne znaju nego zato što za to nemaju resurse. Uslediće potom i najpaničnija reakcija, verovatno samog Vučića, da se škole hitno zatvore. I eto nam opet marta usred septembra, to jest nastave on line, za koju su apsolutno svi – nespremni. A koja je, povrh toga, i inače najgore rešenje.

Tu nije kraj, naravno. O deci kod kuće neće imati ko da vodi računa, jer se ni ne razmišlja o rešenjima za roditelje/staratelje. Bilo da ne mogu da izostanu sa posla, bilo da rade od kuće – biće im teško, ako ne i neizvodljivo da umesto par sati po čitav dan pored posla i drugih obaveza vode računa i o obrazovanju svoje dece. Nije to više samo pisanje domaćih zadataka zajedno sa decom. Ne ni uobičajeni razgovor o tome šta se radilo u školi. Sada je to celodnevni angažman na obrazovanju. Za to najveći broj roditelja nema ni materijalne ni mentalne kapacitete.

Ako se na sve to doda i ozbiljna ekonomska kriza koja nas čeka od septembra, nerešeno pitanje škole bi moglo biti okidač za niz socijalnih lomova. Iz škole bi mogla da krene da se izvlači nit koja će rasparati čitavo ionako temeljno pohabano društveno tkanje. Ako čitaocu to sad liči na početak scenarija nekog jeftinijeg horrora, poput recimo „Mobilnog telefona“ ili, znatno boljeg, „Uporišta“ Stephena Kinga, na dobrom je tragu. Jedino što kao i svaka druga priča tako i horror ima početak, sredinu i kraj. Za razliku od beloruskog, pak, ovom našem domaćem horroru kraj se ipak još ne nazire.

Peščanik.net, 18.08.2020.

KORONA
RAZGOVOR O OBRAZOVANJU

The following two tabs change content below.
Dejan Ilić (1965, Zemun), urednik izdavačke kuće FABRIKA KNJIGA i časopisa REČ. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, magistrirao na Programu za studije roda i kulture na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti i doktorirao na istom univerzitetu na Odseku za rodne studije. Objavio je zbirke eseja „Osam i po ogleda iz razumevanja“ (2008), „Tranziciona pravda i tumačenje književnosti: srpski primer“ (2011), „Škola za 'petparačke' priče: predlozi za drugačiji kurikulum“ (2016), „Dva lica patriotizma“ (2016), „Fantastična škola. Novi prilozi za drugačiji kurikulum: SF, horror, fantastika“ (2020) i „Srbija u kontinuitetu“ (2020).

Latest posts by Dejan Ilić (see all)