U Srebrenici se historijska izborna pobjeda nezavisnog kandidata za načelnika Ćamila Durakovića slavila 7. oktobra, dva sata nakon zatvaranja biračkih mjesta. Vesna Kočević, kandidatkinja Koalicije za RS, nakon brojanja glasova sa 25 redovnih biračkih mjesta, bila je ispred Durakovića sa nekoliko stotina glasova. No, nakon što se saberu glasovi iz odsustva i putem pošte, njih oko 1.840, Duraković bi, nezvanično, trebao imati preko 4.700 glasova, dok će Kočević imati preko 3.400.
Nije samo Ćamilova pobjeda
“Ja ne bih ovo zvao Ćamilovom pobjedom, nego, pobjedom Bosne i Hercegovine, prije svega, i svih njenih građana. Naravno i građana opštine Srebrenica u državi Bosni i Hercegovini, a nikako u nekom Dodikistanu. Mi smo to ovdje pokazali. Vidite ove mlade ljude, koji su, ne samo mjesec dana, nego mnogo više radili i budili svijest onih, čija se, hvala Bogu, svijest probudila. Ovdje je pobijedila jedna strana nad drugom stranom, ne u kontekstu međuetničke podjele, nego razumijevanja i odnosa prema Srebrenici kao našem svetom gradu”, kazao je Duraković nakon izborne pobjede.
No, put do Durakovićeve pobjede je bio težak i neizvjestan. Naime, ove godine izbori u Srebrenici su se održali po važećim izbornim pravilima, što nije bio slučaj i prije četiri godine. Podsjetimo, 2008. godine je samo za Srebrenicu važila izborna odredba po kojoj su mogli glasati svi oni koji su 1991. godine imali prebivalište na području ove opštine.
A sve je počelo 27. aprila ove godine, kada je američki ambasador u BiH Patrick Moon, tokom posjete Potočarima izjavio da ne očekuje promjene Izbornog zakona za Srebrenicu. “Bit ću jasan i otvoren. Kada Izborna komisija objavi izbore za sedam ili četrnaest dana, ja ne očekujem da će se ponoviti izborna odredba iz 2008. godine za izbore u Srebrenici. SAD očekuju da bez obzira ko bude izabran za načelnika ove općine, da će vrlo marljivo raditi na pomirenju i u interesu svih građana ove lokalne zajednice”, kazao je tada Moon u Potočarima.
Izjava ambasadora zemlje koja je uvijek pomagala i podržavala Srebrenicu, izazvala je ogorčenje Srebreničanki, a prije svih Hatidže Mehmedović, kojoj su u genocidu ubijena dva sina i muž.
“Ako ne donesete pozitivnu odluku za Srebrenicu i ne nađete mehanizam, mi ne želimo da više nijedan ambasador dođe u Memorijalni centar. Vi ste bili naša uzdanica, mi se i dalje uzdamo, i tražimo da nešto uradite za porodice, i za ove ovdje koji su pokopani. Danas smo ostali skroz zatečeni, i ako to ne uradite, nemojte dolaziti ni 11. jula, ni mimo 11. jula. Hvala Vam za sve što ste uradili, a ono što ste uradili, ako treba uzmite i nosite”, kazala je tada Hatidže Mehmedović
Preživjeli Srebreničani su strahovali da će, ako se izbori održe po važećim pravilima, za načelnika ove Opštine biti izabran kandidat SNSD-a, čiji predsjednik Milorad Dodik konstantno negira genocid. Zbog toga, 4. maja ove godine, u Srebrenicu su pozvani lideri vodećih bošnjačkih političkih partija, kako bi se našlo rješenje za Srebrenicu. Lideri SDA, SDP-a, SBiH-a i SBB-a, kao nikad do tada, bili su jedinstveni: zbog Srebrenice treba izmijeniti Izborni zakon.
Registracija kao rješenje
No, kako je za izmjenu Izbornog zakona izostala podrška političara iz RS-a, pronađeno je drugo rješenje – masovna registracija birača. Tako je 17. maja ove godine, u Bosanskom kulturnom centru Tuzla, održana konferencija pod nazivom Spasimo Srebrenicu, na kojoj je prezentovan plan registracije građana Srebrenice i Srednjeg Podrinja, koji je sačinjen od strane Islamske zajednice BiH i udruženja iz ovog dijela naše zemlje.
Konferencija iz Tuzle ubrzo je pretvorena u Građansku inicijativu Glasaću za Srebrenicu, koja je sa radom počela 1. juna ove godine. Glavni koordinator Inicijative je bio Emir Suljagić, potpomognut Asocijacijom studenata iz Srebrenice, ali i drugim mladim Srebreničanima i Podrinjcima, čiji su najmiliji ubijeni u genocidu. Aktivisti Inicijative su vrijedno radili, obilazili srebrenička naselja, ali i druge gradove širom BiH gdje žive Srebreničani, te im govorili o važnosti vađenja ličnih karti u Srebrenici.
U međuvremenu, Ćamil Duraković se kandidovao za načelnika Srebrenice, kao nezavisni kandidat. Nakon toga, održao je sastanke sa predsjednicima SDA, SDP-a, SBiH-a i SBB-a, te dobio njihovu podršku za lokalne izbore.
A aktivisti Inicijative, susrećući se sa mnogobrojnim problemima i opstrukcijama u RS-u, nastavili su registraciju birača. Kampanja je uspješno završena 23. augusta ove godine do kada je prebivalište prijavilo novih 2.400 građana. Članovi Inicijative su bili aktivni i tokom predizborne kampanje, pomagali Durakoviću, ali i upozoravali na moguće izborne prevare i krađe u Srebrenici.
A zabrinuti zbog mogućnosti izborne prevare u Srebrenici, Branku Petriću, predsjedniku Centralne izborne komisije BiH i ostalim članovima CIK-a, nekoliko dana uoči izbora su pisali visoki dužnosnici međunarodne zajednice u našoj zemlji. Tako su Petritschu pisali Roderick Moore, prvi zamjenik visokog predstavnika, Mary Ann Hennessey, šefica Ureda Vijeća Evrope u BiH i Nina Suomallainen, v.d. šefica misije OCSE-a u BiH. Uprkos tome što CIK uopšte nije reagovao na ovo pismo, u Srebrenici tokom glasanja nisu zabilježene prevare, niti veći incidenti.
“Inicijativa je pokazala da kada se grupa ljudi koji dijele iste vrijednosti organizuju da naprosto nema granica u tome šta mogu uraditi. Najbolji dokaz tome je činjenica da je 26-godišnji Nihad Kadić, koji je aktivista Inicijative i koji je bio član našeg biračkog odbora na mjestu za nepotvrđene birače doslovno sam, kao u Teočaku 1994. godine, vratio 50 vikend četnika koji su došli da glasaju. Dakle, to je mladić koji je vjerovao u ono što radimo. Tu je ostavio dušu i srce svoje. Za nas poraz naprosto nije bio opcija”, kazao je u razgovoru za naš list Emir Suljagić, koordinator Inicijative Glasaću za Srebrenicu.
On je naveo da su glavni teret kompletne kampanje čiji je rezultat pobjeda Durakovića, iznijele grupe studenata iz Srebrenice i Sarajeva, grupa RVI i demobilisanih boraca iz 28. divizije Armije BiH, te grupa demobilisanih boraca i RVI iz Sarajeva i Tuzle.
“Dakle, ovo su odbranili oni koji su Srebrenicu branili od 1992. do 1995. godine i oni koji su ostali iza onih koji nisu preživjeli 1995. godinu. To su djeca šehida ukopanih u Potočarima”, kazao nam je Suljagić.
Samir Karić, BH Dani, 12.10.2012.
Peščanik.net, 12.10.2012.