Foto: Predrag Trokicić
Foto: Predrag Trokicić

„Goznalese i ostala čuda, mačku o rep. Uskoro RIK u skladu sa zakonom proglašava rezultate. Idemo na formiranje Skupštine, konsultacije oko formiranja vlade i formiranje vlade“.

Tako je pre dan ili dva predsednik Republike sumarno odgovorio na novinarska pitanja o mogućim varijantama raspleta skandalozne situacije u vezi sa izborima od kojih je jedna, hipotetička, bila eventualna međunarodna kontrola, poput one koju je pre više od četvrt veka sprovodila misija na čijem čelu je bio Felipe Gonzales, a koja je rezultirala lex specialisom koji je u velikoj meri otklonio efekte izborne krađe koju je tada sproveo režim Slobodana Miloševića.

Nije mi se ni malo dopao ovakav predsednikov istup, naprotiv. Manje zbog rečnika („mačkovog repa i ostalih čuda“) bar po meni sasvim neprimerenog šefu države u komunikaciji sa medijima, a mnogo više zbog olakog i arogantnog ignorisanja mnoštva činjenica koje legalitet i legitimitet upravo sprovedenih izbora čine, najblaže rečeno, krajnje spornim.

Brojni dokazi prikupljeni tokom izbornog dana, uključujući veliki broj foto i video snimaka, potvrđuju organizovano dovođenje birača iz inostranstva ili iz drugih gradova Srbije u Beograd. Na više punktova postojali su logistički centri odakle su birači upućivani i sprovođeni na biračka mesta u raznim delovima glavnog grada. Na čak 71, odnosno na 14 % birališta u Beogradu, zabeleženi su primeri organizovanog dovođenja birača i nadgledanog glasanja. Organizovano dovođenje birača iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i sa Kosova, ali i iz raznih delova Srbije, neizbežno pojačava sumnju da su lokalni izbori namerno raspisani samo u manjem delu jedinica gradova i opština da bi se omogućio kriminalan „izborni inženjering“ sa privremenom selidbom birača. Utoliko jače što je i više političkih funkcionera vladajuće koalicije iz Srbije i njihovih političkih saveznika iz Bosne i Hercegovine eksplicitno potvrdilo sprovođenje ovakve prakse, čak pokušavajući da je, iako očito nezakonitu, predstave kao legalnu.

Nakon izbora nema praktično ni jednog komentara iz demokratskih zemalja u kome se ne ukazuje na ovu i niz drugih nepravilnosti. Međunarodna misija za posmatranje izbora je već u preliminarnom izveštaju navela da su uočeni slučajevi kupovine glasova, fotografisanja listića i uticaja na birače za koga da glasaju, što su sve krivična dela.

Krivična dela nisu skrivana čak ni od međunarodnih posmatrača na izbornim mestima što je posledica potpune indolentnosti istražnih organa. Iako su dokazi o mehanizmima kupovine i iznude glasova predstavljani i pre izbora, najodgovorniji akter, tužilaštvo nije reagovalo.

Što me podsetilo na to da smo pre dve godine, upravo u ovo vreme, imali još jedno vrlo kontroverzno glasanje koje je, mada ni izbliza tako dramatično kao danas, takođe podelilo društvo – referendum o amandmanima na Ustav. I da je i tada i sada aktuelna vlast kao jednu od glavnih vrednosti koje će promene doneti predstavljala „jačanje samostalnosti tužilaštva“. Bio sam protiv referenduma ne zato što sam protiv jačanja samostalnosti tužilaštva već zato što sam smatrao očiglednim da to, mada proklamovano, uopšte nije cilj. I nisam ni malo sretan što se potvrdilo da su oni koji su mislili kao ja bili u pravu.

Činjenica je da su građani Srbije, baš kao u onoj poznatoj priči o „kuvanju žabe“, žrtve opakog procesa deinstitucionalizacije, da su suočeni sa svođenjem institucija na nivo običnih „kulisa“. Zaštitnik građana ostaje nem povodom očigledno neprimerene sile i brutalnog batinanja učesnika protesta protiv izborne krađe, od strane policije maskirane i bez zakonom predviđenih oznaka; Poverenik za zaštitu podataka o ličnosti „nije nadležan“ za to što se na naslovnim stranicama provladinih tabloida ili na tabletima nekih nepoznatih ljudi nalaze digitalne fotografije učesnika protesta koje očigledno potiču iz baza podataka MUP-a; Agencija za sprečavanje korupcije „ne vidi“ nikakvu vezu famoznog kol centra u kome se višestruko krši zakon, kupuju glasovi i zaposleni plaćaju „na crno“, sa vladajućom strankom iako je sam predsednik, nosilac svih lista te stranke sam tu vezu potvrdio, pored ostalog i posetom kol centru!

Ali čak i u takvom jadnom kontekstu u kom „nezavisne“ institucije u najboljem slučaju samo šmiraju da rade svoj posao, bizarno deluje činjenica da uprkos mnoštvu dokaza koji su jasno ukazivali na mnogo više od osnova sumnje da je izvršeno mnoštvo krivičnih dela protiv izbornih prava, ni jedno jedino tužilaštvo ni u jednom jedinom slučaju nije na sopstvenu inicijativu, po službenoj dužnosti, pokrenulo postupak!

Zato ako fabulozno predsednikovo „kačenje mačku o rep“ u odnosu na bilo koga ili bilo šta ima smisla onda je to „priča“ o samostalnosti tužilaštva u Srbiji.

Peščanik.net, 12.01.2024.


The following two tabs change content below.
Rodoljub Šabić (1955), advokat, prvi poverenik za informacije od javnog značaja Republike Srbije. Podsekretar za zakonodavstvo u vladi Ante Markovića, narodni poslanik i potpredsednik Narodne skupštine RS, ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu u vladi Zorana Đinđića. Kao Poverenik dobio brojne nagrade kao što su: 2006. Specijalna povelja (Udruženja novinara Srbije), 2007. Ličnost godine u borbi za slobodu medija (Misija OEBS-a), 2008. Najevropljanin (Prva evropska kuća), 2009. Vitez poziva (Liga Eksperata – LEX), 2010. Reformator godine (Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj – NALED), 2011. Nagrada za doprinos borbi protiv korupcije (Misija EU i Savet za borbu protiv korupcije), Ličnost godine (Misija OEBS -a) i Počasni član Nezavisnog udruženja novinara Srbije. 2012. Nagrada za doprinos Evropi (Evropski pokret u Srbiji i Međunarodni evropski pokret), 2013. Nagrada za instituciju sa najvišim stepenom antikorupcijskog integriteta (BIRODI), 2014. Nagrada za toleranciju (AP Vojvodina, Opština Bačka Topola i Fondacija Plavi Dunav), 2015. Nagrada za unapređenje kulture ljudskih prava Konstantin Obradović (Beogradski centar za ljudska prava), 2015. Nagrada za doprinos unapređenju prava žrtava (Viktimološko društvo Srbije), 2016. Povelja za građansku hrabrost Dragoljub Stošić (Kuća pravde Strazbur), 2016 Dobar primer novog optimizma (Novi optimizam), 2017. uvršten na listu Heroji Balkana (Balkan Insight), 2018. Aprilska nagrada za razvoj demokratskih vrednosti i poštovanja ljudskih prava (Grad Šabac), 2018. Nagrada za poseban doprinos ljudskim pravima (Kuća ljudskih prava i demokratije).

Latest posts by Rodoljub Šabić (see all)