Autobus GSP-a
Foto: Peščanik

Neverodostojne su tvrdnje da telo iz naslova nije „politizovano“, ma šta se pod tim podrazumevalo. A najčešće se podrazumeva da ono radi po političkoj komandi sveopšteg Gospodara, ne po nalogu medicinske profesije, koja uključuje, pored znanja, savest i odgovornost. Da ono radi po nalozima van struke, dokazaću nekim od odista brojnih primera. Zato ga doživljavam više kao štap nego kao štab, a obe reči imaju sličnu etimologiju, došle su ovde iz nemačkog jezika. Taj Štap nemilosrdno, a pri tom nonšalantno udara naše umove.

Jedna od bitnih karakteristika Štapa jeste polemika kojom se ne odgovara na argumente kritičara, nego na nešto što je kritičar možda imao na umu, a možda i ne. Štaplije su se naročito uskomešale posle posta koji je profesor Zoran Radovanović objavio na fejsbuku. Šta je on prebacio štaplijama? Najpre, da je šibicarenje sa brojem umrlih prevršilo meru. Potom, da je ovo (šibicarenje) verovatno najveća prevara tokom 800 godina srpske medicine. Čime je Radovanović ove tvrdnje argumentovao? Prvo, nestankom štaplija iz javnosti od prve nedelje maja do 21. juna, tj. dana održavanja tzv. izbora u Srbiji. Drugo, „anestezirajućim efektom na javnost“, metodom ulepšavanja stvarnosti na način koji jeste kičerski, a koji se manifestovao i promenom terminologije, iz prave, ali uznemirujuće, u novogovor koji se odlikovao navodnim slabljenjem virusa, svođenjem zaraze na repove i džepove i sl. Treće, forsiranjem liderske slike o Srbiji po navodnom broju testiranih ljudi, iako se pokazalo da u taj broj ulaze ne samo PCR, nego i serološki testovi, što je i v.d. direktorke „Batuta“ priznala. A što je suprotno izjavi njene zamenice na jednom od javnih nastupa Štapa. Potom je izneo razliku u brojkama umrlih od Kovida 19 koje je saopštavao Štap u odnosu na brojke koje su se nalazile u datoteci – ne nekog nezvaničnog tela – nego same Vlade Republike Srbije. Upozorio je na podatke o broju ljudi sahranjenih u niškom okrugu, pod okolnostima i na način uobičajen za Kovid 19, iako je saopšteni broj smrti bio daleko manji. Najzad izneo je tvrdnju da, statistički gledano, podaci o broju umrlih objavljivani u nedeljama pre izbora, nisu održivi. Kakav je zahtev ili apel uputio prof. Radovanović svojim kolegama i učenicima, posle iznošenja ovih teških tvrdnji i činjenica? Tražio je od njih samo da se Štap izvini narodu. Prihvatio je mogućnost grešaka i nesnalaženja, ali ne ovakvih i ovolikih. Vrsta i opseg „grešaka“ morali su poticati iz nečijeg van-strukovnog uticaja.

Ozbiljna kritika prof. Radovanovića tražila je ozbiljan i argumentovan odgovor. Verujem da je on očekivao osporavanje činjenica i tvrdnji koje je izneo.

Šta smo, međutim, dobili? Dobili smo Kona, da li specijalno osposobljenog da prednjači u polemikama, ili neformalnog štapskog portparola, nije jasno. Zapravo, nije ni bitno. Ono što jeste, to je sadržina njegovog odgovora. „Profesore Radovanoviću, nema ni govora da sam učestvovao u bilo kakvoj zaveri ili svesnom lažiranju bilo kojeg podatka u toku ove pandemije“. Međutim, prof. Radovanović je ime dr Kona u svom postu naveo samo jednom, onda kada je rekao da je Kon odbacio mogućnost manipulacije. Da li sujeta, ili osećaj da je „prozvan“, a ni to sad nije bitno, naveli su dr Kona, najpre, da se brani od prebacivanja koje nije upućeno njemu lično, a potom i da upotrebi jednu veoma oprezno formulisanu sintagmu. Veli u svom odgovoru da nije učestvovao „u bilo kakvoj zaveri ili svesnom lažiranju“ podataka. I tu dolazimo do suštine stvari: neprofesionalizma i nedostatka odgovornosti. Dr Kon je, posle objavljivanja izveštaja BIRN-a, izjavio da u bazu podataka Vlade Srbije nije imao uvid. Drugim rečima, da nije znao koji podaci o broju ljudi umrlih od Kovida 19 stoje u toj bazi. Ali, on, kao i svi drugi članovi Kriznog štapa te podatke su morali znati. U pravu, ovaj standard je od presudnog značaja za različite vrste odgovornosti. U građanskom, krivičnom, upravnom pravu postoji pravo more odredaba u kojima onaj ko je nešto znao ili je to morao znati, snosi toj odredbi primerenu odgovornost. Ako nešto ne znaš, a moraš znati, snosiš odgovornost zbog neznanja. To važi ne samo za članove Štapa, važi i za način na koji je on formiran, za vreme u kojem je njegov sastav objavljen, za sve nepoznanice o mandatu Štapa i njegovih članova. Odgovorni ljudi su se morali zapitati zbog čega se formira Krizni štab, ako već postoji, na osnovu Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, stalno telo koje se zarazama bavi. Odgovorni ljudi bi se zapitali gde, u kom propisu se nalazi pravni osnov za formiranje jednog ad hoc tela. Odgovorni ljudi bi se morali zapitati čime je definisan njihov mandat. Odlukom Vlade, koja nije objavljena i niko je nije ni video, zaključkom možda? Šta Krizni štab ima da radi, kakva su njegova ovlašćenja? Da li postoji baza podataka, nezavisno od onoga što se članovima ovog tela saopštava? Ako postoji, kakva je sadržina te baze podataka? Izvolite, predsednice tzv. zdravstvenog dela Kriznog štaba, gospođo Brnabić, pokažite nam Vladinu bazu podataka, inače odlazimo! Dr Kon je, međutim, u svoj odgovor prof. Radovanoviću, svem oprezu uprkos, uneo i ovo: „Teškoće u radu sa bazom Covid 19, po izjavi mojih saradnika počinju sredinom juna, pre toga ih nije bilo“. On je, dakle, znao da ta baza postoji. On je, dakle, znao, preko svojih saradnika da su „teškoće“ (kakav eufemizam za umrle ljude!) povezane sa tom bazom, počele sredinom juna. Iako je izrično rekao, posle obelodanjivanja izveštaja BIRN-a, da nije imao uvid u tu bazu i da ne zna podatke koji u njoj stoje. Dakle, ipak nije u pitanju pravni standard da je za bazu i njenu sadržinu morao znati, on je to znao. Ili je lagao prvi put kad je o tome govorio, ili sada u onome što pretenduje da bude odgovor prof. Radovanoviću.

U istom odgovoru, dr Kon se izjašnjava o granicama svoje profesionalne odgovornosti: „Jedinu odgovornost koju prihvatam je što sam bio na planiranom odmoru od 10. do 19. juna“. Prihvata odgovornost za godišnji odmor. Koji je planirao. Dok su se ljudi masovno razbolevali neplanirano. Odgovornost struke ne postoji, dakle, dogod traje godišnji odmor.

Da li se još seća dotični član Štapa svoje izjave na Radio televiziji Vojvodine od 20. maja 2020:

„Kon je ponovio da ne želi da se bavi politikom, te da je svoju ulogu obavio i da se Kovid-19 sigurno gasi. „Pred svojom porodicom i preostalim prijateljima stojim i dalje nepokolebljivo i stabilno sa uverenjem da je urađen jedan sjajan posao u kojem su zdravstveni radnici bili istinski heroji, a čitavo društvo i Srbija za svega desetak dana će moći da kažu da su suzbili epidemiju i da sačekaju samo da istekne vreme od 28 dana bez bolesti i da proglase pobedu“, zaključio je dr Kon.“

Šta nam je dakle, rekao: ne bavi se politikom; Kovid 19 se sigurno gasi; stoji pred svojom porodicom i prijateljima kano klisurina; za desetak dana ćemo moći da kažemo da smo suzbili epidemiju; treba sačekati 28 dana bez bolesti i da se pobeda proglasi.

Neće da se bavi politikom, a operiše „suzbijanjem“ za desetak dana, odnosno proglašenjem pobede za 28 dana bez bolesti, a za nekih 28 dana od ove izjave imamo politički događaj, koji po Konu nije bio epidemiološki značajan – svete izbore. Stoji nepokolebljivo i stabilno, sve dok nije saznao da sa bazom Vlade nešto nije u redu, a onda je uputio pismo, umesto da podnese ostavku.

Profesor Radovanović nije tražio mnogo od Štapa. Samo izvinjenje narodu, zbog neznanja, neodgovornosti, podložnosti Gospodaru, nesavesnosti u prikazivanju broja umrlih. Jednom reči, zbog svekolikog šibicarenja, nedostojnog bilo kog ko se „nepokolebljivo i stabilno“ bavi bilo kojom profesijom.

Ovde je i inače teško, danas uz buktanje zaraze, veoma, veoma teško. A, sa ovakvim Štapom i njegovim nepokolebljivim pripadnicima, gotovo nepodnošljivo.

Izvinite se, ljudi, ako jeste ljudi.

Peščanik.net, 03.08.2020.

KORONA

The following two tabs change content below.
Vesna Rakić Vodinelić, beogradska pravnica, 1975-1998. predaje na državnom pravnom fakultetu u Beogradu, gde kao vanredna profesorka dobija otkaz posle donošenja restriktivnog Zakona o univerzitetu i dolaska Olivera Antića za dekana. Od 1987. članica Svetskog udruženja za procesno pravo. 1998-1999. pravna savetnica Alternativne akademske obrazovne mreže (AAOM). 1999-2001. rukovodi ekspertskom grupom za reformu pravosuđa Crne Gore. Od 2001. direktorka Instituta za uporedno pravo. Od 2002. redovna profesorka Pravnog fakulteta UNION, koji osniva sa nekoliko profesora izbačenih sa državnog fakulteta. Od 2007. članica Komisije Saveta Evrope za borbu protiv rasne diskriminacije i netolerancije. Aktivizam: ljudska prava, nezavisnost pravosuđa. Politički angažman: 1992-2004. Građanski savez Srbije (GSS), 2004-2007. frakcija GSS-a ’11 decembar’, od 2013. bila je predsednica Saveta Nove stranke, a ostavku na taj položaj podnela je u aprilu 2018, zbog neuspeha na beogradskim izborima. Dobitnica nagrade „Osvajanje slobode“ za 2020. godinu.

Latest posts by Vesna Rakić Vodinelić (see all)