Drveni ruski spejs šatl, foto: Aleksandar Markin

Drveni ruski spejs šatl, foto: Aleksandar Markin

Pre desetak dana zapazio sam u novinama vest da je Vrhovni kasacioni sud odbio zahtev za preispitivanje presude Upravnog suda kojom su AD “Imlek” u Beogradu i AD “Mlekara Subotica”, kao učesnici na srpskom tržištu zloupotrebili dominantan položaj na relevantnom tržištu otkupa sirovog kravljeg mleka namenjenog daljoj industrijskoj preradi u mlekarama na teritoriji Srbije.

Reč je o tome da su ove mlekare 2008. godine zloupotrebu monopolskog položaja izvršile tako što u tipskom ugovoru o otkupu sirovog mleka nije postojala klauzula koja bi upućivala prodavca pod kojim uslovima može doći do promene cenovnika otkupa, niti pod kojim uslovima proizvođač mleka može jednostrano raskinuti taj ugovor. Zatim, utvrđeno je da je u tom tipskom ugovoru nametnuto da se kvalitet isporučenog mleka isključivo ispituje u laboratoriji kupca, bez prava prigovora. Najčudnija je bila obaveza prodavca sirovog mleka da otkupljivače odmah obavesti o drugim mlekarama i otkupljivačima mleka o poslovnim ponudama koje im dostavljaju (prema Dnevniku od 19. novembra).

Kad neko pogleda ove utvrđene okolnosti, koje je na svakom sudu inače veoma lako dokazati jer je jednostavno reč o svima dostupnom tipskom ugovoru koji se analizira, može pomisliti da je i posao Komisije za zaštitu konkurencije u ovom slučaju bio lak, a zatim i razmatranje Upravnog suda, pa potom i Vrhovnog kasacionog suda. Zbog svega toga malo ko može da shvati da je ceo proces rešavanja ove zloupotrebe dominantnog položaja – trajao sedam godina (ponavljamo, sedam godina).

“Pa ljudi, je li to moguće!”, da citiramo Mladena Delića, pokojnu legendu jugoslovenskog sportskog novinarstva. Za proteklih sedam godina Kina je uvećala svoj BDP za 70 odsto, a njen primorski centar uvećao je broj stanovnika za šest miliona, dok je u samom gradu izgrađeno 1.600 kilometara autoputeva.

Za sedam godina svaka beba dospe do škole i opismeni se. Za sedam godina možete peške obići Zemljinu kuglu. Možete se obogatiti, pa propasti, pa se ponovo obogatiti u SAD. Za sedam poslednjih godina ceo svet je ušao u svetsku ekonomsku krizu, a većina zemalja se već nekako povratila u normalni ekonomski tempo. Čak je i Srbija za proteklih sedam godina promenila tri premijera i tri puta izlazila na izbore. Rečju, sedam godina u 21. veku, to je kao 70 godina u Srednjem veku i 700 godina u Starom veku, onom pre rođenja Hrista. Zar je toliko u Srbiji danas potrebno da jedno gotovo rutinsko rešenje državne komisije za zaštitu konkurencije okonča svoj marš kroz sudske institucije do konačnog rešenja?

U međuvremenu, čak su i tužene firme promenile vlasnike i mnogo štošta se promenilo na tržištu mleka – istina, ne mnogo nabolje za seljake proizvođače. Čemu uopšte institucija za zaštitu od bilo kakvih zloupotreba, ako je put zaštite do konačne presude dugačak sedam godina. Kakva je to, uopšte uzev, zaštita. Šta doista rade naše nadležne ekonomske i sudske institucije kada i najjednostavniji postupci traju sedam godina?

Nije reč samo o sporosti srpskih sudskih instanci. Srbija je spora u veoma mnogo stvari – i to je jedan od osnovnih razloga što je siromašna i često inferiorna u međunarodnoj komunikaciji. Sve se razvlači u nedogled. U Americi, kada su kompanije prihvatile tehnologiju proizvodnje gasa iz škriljaca, za samo tri godine proizvodnja je postala svetski relevantna, a istovremeno je uloženo 19 milijardi dolara za terminale za utečnjavanje tog gasa u lukama na istočnoj obali, kako bi se taj gas izvozio u Pacifički region i Aziju. Mi smo paralelno s tim i zajedno sa Rusima razvlačili ideje PEOP-a, Južnog i Turskog toka, itd. – koje su potom odbačene, dok im se ponovo ne vratimo.

Ministar energetike Aleksandar Antić je nakon potpisivanja memoranduma o izgradnji pruge Beograd-Budimpešta sa uzbuđenjem rekao da će već krajem iduće godine biti gotov “idejni projekat” za izgradnju drugog koloseka od Stare Pazove do Subotice, ali da još ima problema oko otkupa zemljišta. Pa šta je prethodnih 40 godina radio famozni železnički CIP, ako nije projektovao drugi kolosek te pruge, kad su nas u vreme Miloševića i Zelenovića godinama zamajavali projektom “Brze pruge Srbije”? I kakve su to brze pruge kada se grade toliko sporo u Srbiji.

Novi magazin, 04.12.2015.

Peščanik.net, 04.11.2015.