Predsedniče Tadiću,

CEAS vas, u skladu sa vašim izjavama o posvećenosti saradnji sa Haškim tribunalom, evropskim integracijama Srbije i regionalnoj saradnji poziva da u svojstvu predsednika Srbije, ali i aktivnog predsednika Demokratske stranke, obratite pažnju na predlog velike grupe nevladinih organizacija koji vam je upućen još 11.2.2009, da se po ugledu i na poziv Evropskog parlamenta zauzmete da i naš parlament usvoji rezoluciju o 11. julu kao danu sećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

CEAS vas podseća da se Rezolucijom Evropskog parlamenta države članice Unije, ali i države Zapadnog Balkana, pozivaju da ubuduće obeležavaju 11. juli Danom sećanja na genocid u Srebrenici, kao doprinos pravdi koja tek treba da stigne na Zapadni Balkan.

CEAS smatra da bi što skorije usvajanje ove Rezolucije u našem parlamentu, a za šta ne vidimo prepreke imajući u vidu skupštinsku većinu koja tvrdi da je potpuno posvećena i evropskim integracijama i saradnji sa Hagom, bilo višeznačno korisno za Srbiju. Srbiji je potrebna institucionalna podrška i podsterk u procesu suočavanja sa nedavnom prošlošću. Srbiji je potreban institucionalni čin koji bi porodicama i sunarodnicima žrtava genocida u Sreberenici pokazao da država Srbija razume razmere i prirodu zločina u Srebrenici. Takav gest bi nesumnjivo naišao na pozitivne reakcije u regionu, EU i u zemalja članicama. Moguće je da bi takav potez naišao na povoljne reakcije i u Holandiji koja se trenutno protivi odmrzavanju prelaznog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Srbije sa Evropskom unijom.

Predsedniče Tadiću, EU će u decembru ove godine ponovo razmatrati mogućnost odmrzavanja spomenutog sporazuma, a za taj period se najavljuje i poseta holandskog ministra spoljnih poslova, Maksima Ferhagena Srbiji. CEAS vas podseća da ne postoje institucionalne prepreke da se spomenuta rezolucja do tada ne stavi na dnevni red skupštine Srbije. Korist od ovakvog gesta bi bila velika, a vidljive prepreke za tako nešto ne postoje.

CEAS vas podseća da je odrednica genocid već korišćena u presudi Haškog tribunala, sa kojim po ocenama naših zvaničnika Srbija u potpunosti sarađuje, generalu Krstiću. Genocid se jasno spominje i u presudi Međunarodnog suda pravde u sporu po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz februara 2007. godine. Sud je presudio da je Srbija prekršila svoje obaveze iz Konvencije tako što nije sprečila genocid, i što je propustila da Međunarodnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju preda Ratka Mladića, optuženo za genocid i saučesništvo u genocidu. Sud je, takođe, utvrdio da je Srbija prekršila i svoju obavezu da poštuje privremene mere koje je on naredio 1993. godine, utoliko što je propustila da preduzme sve mere u svojoj moći kako bi sprečila genocid u Srebrenici. U presudi iz 2007. se jasno navodi da Srbija mora “odmah da preduzme efektivne korake kako bi osigurala puno poštovanje obaveze da kažnjava izvršenje genocida, te da sve pojedince optužene za genocid prebaci u Haški tribunal i da u potpunosti sarađuje sa Tribunalom.“

Predsedniče Tadiću, CEAS vas podseća na izjavu vašeg tadašnjeg savetnika Jovana Simića da presuda Međunarodnog suda pravde obavezuje Srbiju da se jasno distancira od ratnih zločina te da skupština mora da donese jasnu rezoluciju u kojoj osuđuje genocid u Srebrenici. Ako Srbija to ne bude uradila, prema njegovim rečima, ona neće moći da se poziva na međunarodno pravo u drugim slučajevima, a mogle bi da uslede i teže posledice. Indikativno, srpska vlada i vi lično ste u predhodnom periodu uložili ogromne vremenske i političke resurse da baš pred Međunarodnim sudom pravde obezbedite raspravu o legalnosti jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova, ali do jeseni 2009. niste uspeli da ispunite obaveze prema tom sudu iz drugog spora, a kamo li da uhapsite i isporučite Ratka Mladića.

Predsedniče Tadiću, da li ćete dopustiti da se Srbija ogluši i o poziv Evropskog parlamenta, važnog tela Evropke unije, u trenutcima kad najavljujete kandidaturu za članstvo Srbije u EU. Ako su vaše, i izjave zvaničnika naše vlade, iskrene i tačne vladajuća koalicija ne bi smela da ima problema da bar za usvajnje spomenute Rezolucije EP, ako ne i vlastite rezolucije, obezbedi potebnu većinu.

CEAS smatra da će lobiranje van granica Srbije za odmrzavanje prelaznog sporazuma biti smislenije i efikasnije ako se u samoj Srbiji učini nešto novo i konkretno što će pokazati da je, kad već nije moguće lociranje i isporučenje preostalih haških begunca, moguće nekim drugim gestom doprineti pravdi i potvrditi posvećenosti punoj saradnji sa Haškim tribunalom.

 
Centar za evroatlantske studije, 11.11.2009.

Peščanik.net, 12.11.2009.