Fotografije čitalaca, Miodrag Ćakić

Fotografije čitalaca, Miodrag Ćakić

Zanimljivo, ministar finansija Dušan Vujović, otvarajući 82. Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu (9. maja), nije direktno spomenuo očekivani talas velikih stranih investicija u vojvođansko stočarstvo, to jest, ni on, ni prisutna ministarka poljoprivrede Snežana Bogosavljević Bošković, nisu spomenuli da se za taj novi investicioni ciklus hitno moraju promeniti neke stare odredbe u Ustavu i zakonima koji regulišu vlasništvo i upotrebu poljoprivrednog zemljišta. Te promene su neophodne, jer nova velika ulaganja u stočarstvo i ratarstvo ne mogu se očekivati na zemljištu koje se samo može dati u kratkoročni zakup. A spremnih investitora doista ima.

Reč je, prvo, dakako, o tome da je pre desetak dana, u Beogradu, sa čuvenim nemačkim proizvođačem svinja Tenisom potpisan Memorandum o razumevanju u kome se najavljuju nemačka ulaganja od 420 miliona evra u 20 farmi za proizvodnju svinja. Prvih pet farmi koje bi Tenis gradio bile bi u Zrenjaninu, Vršcu, Kovinu, Kikindi i Pančevu (dakle, svih pet u Banatu), a na njima bi se uzgajalo godišnje oko 750.000 svinja. Ako se pri tome ima u vidu da bi ta nova proizvodnja bila, recimo, na nivou od oko 25 odsto trenutne proizvodnje svinja u Srbiji (280.000 tona svinjskog mesa), onda je jasno o koliko krupnom zaokretu bi se moglo razmišljati.

Tenis nije jedini koji se očekuje u Vojvodini. I činjenica da je upravo ovih dana Privredni sud u Novom Sadu doneo rešenje o proglašavanju bankrotstva Poljoprivredno industrijskog kombinata Bečej, to jest odluku o pristupanju “unovčenju” njegove imovine. Ostaje da se vidi da li će ovaj poznati “pik” naći kupca kao pravno lice ili će ga poverioci prodavati “na parče”. To zavisi od toga koliko su validne glasine da je interes za preuzimanje Bečejskog kombinata pokazala izvesna kompanija iz Danske.

Uz Tenisa i Dance, tu je svakako i Al Dahra iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, čiji ulazak u Srbiju se najavljuje već dve godine, ali se njen konkretan plan, čini se, stalno menja. Uz Al Dahru, navodno ima najava i o dolasku neke azerbejdžanske firme, koja je, kako se piše, zainteresovana za PKB kombinat (u okviru nekog verižnog aranžmana).

Značajne strane investicije u poljoprivredu u Srbiji bilo bi krajnje opasno odbaciti pod pritiskom starih interesnih grupa ušančenih u ostatke poljoprivrednih kombinata, u poljoprivrednim dobrima u društvenoj svojini (u decenijskom restrukturiranju) i u kvazi zadrugama, koje rentiraju pretežno zemlju u državnom vlasništvu i onu koju država uporno neće da vrati starim vlasnicima (po prevarantskom zakonu o restituciji).

U otpor promenama zakona o poljoprivrednom zemljištu ubačeni su i stari patriotski i ideološki mitovi, a igra se i na srceparajuće zebnje da kada “damo zemlju strancima”, nećemo imati šta da jedemo. Tu su i interesi naših proizvođača semenske robe, koji šire strah od genetski modifikovane proizvodnje (zbog čega Srbija ne može da se kvalifikuje ni u Svetsku trgovinsku organizaciju).

U krajnjoj liniji, strah od krupnih promena u sistemu poljoprivredne proizvodnje i od “internacionalizacije” te proizvodnje imaju i vlasnici srednjih i manjih gazdinstava, a o profesionalnim nakupcima i preprodavcima da i ne govorimo – jer svi oni nisu sigurni kako će proći kada ovdašnjim tržištem “zavladaju Nemci i Danci” i kada ovde uspostave svoje standarde troškova i cena (Arapi se, zapravo, ne doživljavaju kao tolika opasnost).

Ne potcenjujući teškoće i probleme koje bi kod nas sigurno izazvao mogući prodor evropskih proizvođača hrane na naše tržište, treba primetiti da je bolje da se on dogodi što pre, nego da sa zaostalom tehnologijom i špekulantskom agrarnom politikom ostanemo “gdi su kola bila” kroz koju godinu, kada će otvaranje Srbije prema Evropi postati neminovno. Zbog toga bi i Vlada Srbije morala energično da krene u reformu zakonodavstva o poljoprivrednom zemljištu, zakonodavstva koje je decenijama građeno da bi se očuvao monopol “socijalističkog sektora”, a kasnije monopol onih tajkuna koji su taj sektor, zajedno sa njegovim privilegijama, pokušali da “naslede” od “nove-stare vlasti”.

Novi magazin, 15.05.2015.

Peščanik.net, 15.05.2015.