Foto: Ivana Tutunović Karić
Foto: Ivana Tutunović Karić

Pre dan ili dva se na Telegram kanalu pojavila fotografija na kojoj je predsednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) u uniformi oficira zloglasne paravojne formacije Hitlerove Nacional-socijalističke partije – SS.

Fotografiju, zapravo fotomontažu, postavila je sama predsednica Saveta REM. Nakon burnih reakcija javnosti, verovali ili ne, izjavila je da je to uradila sama, iz „čiste provokacije“.

Uniforma oficira SS neizbežno asocira na zloglasni Treći Rajh, pa nije nezanimljivo pitanje sa čim bi se predsednica REM suočila da je svoj nedavni bizarni potez, umesto u Srbiji, povukla u Nemačkoj. Tamo je krivičnim zakonom zabranjeno isticanje oznaka i simbola zabranjenih organizacija; čak i sam nacistički pozdrav podrazumeva i novčanu kaznu i kaznu zatvora do tri godine, a prekršioci zabrane mogu se dodatno suočiti i sa optužbom za raspirivanje mržnje. Pojam „isticanje“ se odnosi i na zastave i na oznake i na uniforme. A ako je nešto od navedenog učinjeno javno i pred velikim brojem osoba (kao u slučaju predsednice Saveta REM) to dodatno otežava položaj okrivljenog.

A kako stvari stoje kod nas? Srbija nije Nemačka, naš Krivični zakonik ne sadrži ovakve odredbe. Ali da li se ipak postupak predsednice Saveta REM može oceniti kao i pravno nedopušten i kažnjiv?

Zakon o zabrani manifestacija neonacističkih ili fašističkih organizacija i udruženja i zabrani upotrebe neonacističkih ili fašističkih simbola i obeležja u članu 6 utvrđuje da se zabranjenim propagandnim materijalom, simbolima i obeležjima smatraju naročito: zastave, značke, oznake, crteži, grafiti, amblemi, fonografski zapisi, muzički sastavi, fotografije, parole i uniforme, ili delovi uniformi. Za kršenje zabrane predviđa kaznu od pet do pedeset hiljada dinara.

Međutim, objektivno zaista vrlo loša artikulacija normi ovog zakona daje mogućnost za zaključak da se pomenuta i druge predviđene zabrane odnose samo na pripadnike neonacističkih i sličnih organizacija. U tom kontekstu moguće je da prekršajni sud ne bi smatrao da se odnosi na predsednicu REM, pa ona ne bila suočena sa mogućom kaznom. Uostalom, definitivno nije najbitnije da li bi se predsednica Saveta REM suočila sa simboličnom novčanom kaznom.

Vratimo se zato bizarnom obrazloženju bizarnog poteza – „uradila sam to iz čiste provokacije“. Zar ne ostavlja potpuno nejasnim koga je želela da provocirala – Jevreje, Rome, antifašiste..? Stotine hiljada građana Srbije kojima ne prija da svoje državne funkcionere gledaju u nacističkim uniformama?

Besmisleno objašnjenje nije učinila jasnijim time što mu je dodala: „…volim da provociram. Mogla sam da okačim i neke Koraksove i Petričićeve karikature koje su mnogo gore.“ Nije rekla šta je to u radovima čuvenih karikaturista, umetnika, navodno „mnogo gore“, a očito nije čula za prastaru sentencu „Quod licet Iovi, non licet bovi“ – sve što je dozvoljeno Jupiteru, nije dozvoljeno volu.

Već formulacija „mnogo gore“ govori da je i sama predsednica svesna da je njen potez loš, ali da ga navodno opravdava to što ima gorih, „mnogo gorih“. Da je njen potez očajno loš razumeo je i jedan od najreprezentativnijih botova vladajuće stranke, pa je zato na Twitteru pokušao da proturi dezinformaciju da je snimak „montaža mentalno poremećenih ljudi iz opozicije“, a da je predsednica objavila montažu „čisto da se satanizacija vidi na delu“. Ovu dezinformaciju je raskrinkao Radio Slobodna Evropa informacijom da kroz Google image reverse pretragu nije moguće pronaći na internetu ili nekoj društvenoj mreži ovu navodnu fotomontažu.

Neko ko predsedava Savetom REM nije ni slobodni umetnik ni stendap komičar ni plaćeni provokator, već osoba kojoj je sticajem okolnosti poverena odgovorna državna i društvena funkcija. Taj mora znati da je njegovo pojavljivanje u nacističkoj uniformi čak i na privatnom maskenbalu previše, a da je pred milionskim auditorijumom skandalozno. Mora znati da je nacizam odneo milione života, da je bio i ostao zastrašujuća trauma evropskog kontinenta. Da su simboli nacizma generalno neprihvatljivi, da njima ne može da se paradira ni u jednoj normalnoj evropskoj državi. I da oni, koji iz egzibicionističkih, politikantskih ili ma kojih drugih sličnih razloga koriste te simbole, svesno ili ne, zapravo reafirmišu nacističku ideju.

Zbog toga su na skandaloznu provokaciju neizostavno morali da reaguju državni organi koji su fabuloznu predsednicu Saveta REM i etablirali. A to što nisu reagovali je mnogo veća, gora i opasnija provokacija nego njen skandalozni egzibicionistički potez.

Peščanik.net, 07.12.2023.


The following two tabs change content below.
Rodoljub Šabić (1955), advokat, prvi poverenik za informacije od javnog značaja Republike Srbije. Podsekretar za zakonodavstvo u vladi Ante Markovića, narodni poslanik i potpredsednik Narodne skupštine RS, ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu u vladi Zorana Đinđića. Kao Poverenik dobio brojne nagrade kao što su: 2006. Specijalna povelja (Udruženja novinara Srbije), 2007. Ličnost godine u borbi za slobodu medija (Misija OEBS-a), 2008. Najevropljanin (Prva evropska kuća), 2009. Vitez poziva (Liga Eksperata – LEX), 2010. Reformator godine (Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj – NALED), 2011. Nagrada za doprinos borbi protiv korupcije (Misija EU i Savet za borbu protiv korupcije), Ličnost godine (Misija OEBS -a) i Počasni član Nezavisnog udruženja novinara Srbije. 2012. Nagrada za doprinos Evropi (Evropski pokret u Srbiji i Međunarodni evropski pokret), 2013. Nagrada za instituciju sa najvišim stepenom antikorupcijskog integriteta (BIRODI), 2014. Nagrada za toleranciju (AP Vojvodina, Opština Bačka Topola i Fondacija Plavi Dunav), 2015. Nagrada za unapređenje kulture ljudskih prava Konstantin Obradović (Beogradski centar za ljudska prava), 2015. Nagrada za doprinos unapređenju prava žrtava (Viktimološko društvo Srbije), 2016. Povelja za građansku hrabrost Dragoljub Stošić (Kuća pravde Strazbur), 2016 Dobar primer novog optimizma (Novi optimizam), 2017. uvršten na listu Heroji Balkana (Balkan Insight), 2018. Aprilska nagrada za razvoj demokratskih vrednosti i poštovanja ljudskih prava (Grad Šabac), 2018. Nagrada za poseban doprinos ljudskim pravima (Kuća ljudskih prava i demokratije).

Latest posts by Rodoljub Šabić (see all)