Foto: Ivica Podobnik
Foto: Ivica Podobnik

Nakon tragične nesreće 1. novembra u Novom Sadu, kada je pad nadstrešnice usmrtio 15 ljudi, i žestokih reakcija ogorčene javnosti povodom toga, ministar za građevinarstvo, saobraćaj i infrastrukturu je podneo ostavku. Nešto kasnije ostavku je podneo i njegov prethodnik na toj funkciji, a tada ministar za unutrašnju i spoljnu trgovinu.

Skupština Srbije je 25. novembra konstatovala ostavke i ovoj dvojici je prestao mandat.

Premijer je 26. novembra ovlastio ministarku privrede da vrši ovlašćenja ministra unutrašnje i spoljne trgovine a ministra za javna ulaganja da vrši ovlašćenja ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Potom je 10. decembra podneo skupštini predlog za izbor dve nove ministarke ali sednica na kojoj bi bile izabrane nikad nije održana.

Pa je 27. januara u društvu sa predsednikom republike premijer kategorično najavio veliku rekonstrukciju Vlade ali je odmah sutra ujutro 28. januara obavestio javnost da neće biti rekonstrukcije! Razlog – on je podneo ostavku!

Ova ostavka je zapravo ostavka cele Vlade i po Ustavu se konstatuje „na prvoj narednoj sednici“. Prilika za to je bila već zakazana sednica skupštine ali je ona odmah otkazana. A onda je ostavka nestala.

U skupštini se 5. februara pojavio akt premijera kojim povlači već pomenuti predlog za izbor dve nove ministarke. Istovremeno se pojavila konačno i famozna ostavka. Kad je ona stvarno potpisana ostaće nejasno ali je jasno da je podneta znatno kasnije nego što je premijer rekao. S obzirom na to da se uprkos interesovanju javnosti, medija i opozicionih poslanika 8 dana o ostavci „ništa nije znalo“ zavodni pečat skupštinske pisarnice kojim se navodno potvrđuje prijem ostavke 28. januara deluje krajnje neubedljivo i izaziva više nego ozbiljnu sumnju u zloupotrebu službenog položaja i falsifikat. A sve radi kupovine vremena do konačnog stava o dve opcije – nova (stara) Vlada ili vanredni parlamentarni izbori.

Ako bi neko od mnoštva ovim politikantskim cirkusom zbunjenih građana potražio na sajtovima dva ministarstva s početka priče, nekakvo bar delimično objašnjenje, jedina „informacija“ koju bi dobio bila bi šokantna. Na sajtovima ministri su i dalje ona dvojica (sa slikama i biografijama) koji to izvesno nisu već duže od dva meseca.

Tragikomično? Da, naravno, ali zapravo dobra prilika za malu digresiju, za podsećanje na to da su zbunjujuće i tragikomične „informacije“ i dezinformacije i odsustvo korektnih informacija, postale tipične za stanje internet prezentacija naše vlasti.

Kad smo već kod Narodne skupštine, nemoguće je ne primetiti da na njenom sajtu nema nikakvih informacija o tome da su se iz postupka za izbor Saveta nedavno povukli svi nezavisni kandidati, odnosno da je zahvaljujući bahatom i diletantskom, višestruko nezakonitom, čak i kriminalnom postupanju vlasti, postupak za izbor Regulatornog tela za elektronske medije (REM) kompromitovan i upropašten, te da po svoj prilici ovu (bar hipotetički) izuzetno važnu instituciju nećemo uopšte imati još dugo, bar godinu.

Ni na sajtu REM-a nema nikakvih informacija o tome. Usput, nema tamo čak ni po zakonu obaveznog Informatora o radu, a poslednji dostupni izveštaji o radu i raspolaganju finansijama su stari po nekoliko godina. O problemu rukovođenja institucijom, naravno, ni reči.

Na sajtu Ustavnog suda kod kog je bivše rukovodstvo REM-a inicijativom za ocenu ustavnosti Zakona o elektronskim medijima (ovaj put ipak neuspešno) pokušalo da ponovi akciju kakvu je zbog eksploatacije litijuma Vlada izvela sa prostornim planom za Jadar, nema nikakvih informacija o tome. Naravno, jer nema ni mnogo važnijih informacija, čak ni onih koje bi objasnile zašto već godinama sudu nedostaje četvoro sudija, zbog čega je rad suda u nekim stvarima praktično onemogućen. Uzgred, već dosta dugo elektronska komunikacija sa sudom nije moguća zato što je „poplavljen podrum“!

Ali svakako najefektniju informaciju zainteresovani građanin može da nađe na internet prezentaciji Narodne banke. Tiče se Saveta guvernera, važnog organa banke, njegovih nadležnosti i sastava. Iako to nije eksplicitno navedeno, malo pažljivijim čitanjem biografija svih pet članova Saveta saznaće da su dvojica umrli, a da je preostaloj trojici prestao mandat.

Naravno, neće saznati ko to onda i na osnovu čega utvrđuje kurs dinara, usvaja strategiju rukovanja deviznim rezervama ili donosi finansijski plan Narodne banke.

Čemerno stanje internet prezentacija vlasti u potpunom je raskoraku sa njenim samohvalisavim floskulama o E-gavermentu i elektronskoj komunikaciji sa građanima. A stvari poput cirkuske epizode sa premijerovom ostavkom, nepostojećim REM-om, krnjim Ustavnim sudom ili fiktivnim Savetom guvernera, govore o „iskrenosti“ s kojom vlast kao mantru ponavlja ono već famozno „pustite institucije da rade svoj posao“.

Peščanik.net, 08.02.2025.

NADSTREŠNICA

The following two tabs change content below.
Rodoljub Šabić (1955), advokat, prvi poverenik za informacije od javnog značaja Republike Srbije. Podsekretar za zakonodavstvo u vladi Ante Markovića, narodni poslanik i potpredsednik Narodne skupštine RS, ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu u vladi Zorana Đinđića. Kao Poverenik dobio brojne nagrade kao što su: 2006. Specijalna povelja (Udruženja novinara Srbije), 2007. Ličnost godine u borbi za slobodu medija (Misija OEBS-a), 2008. Najevropljanin (Prva evropska kuća), 2009. Vitez poziva (Liga Eksperata – LEX), 2010. Reformator godine (Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj – NALED), 2011. Nagrada za doprinos borbi protiv korupcije (Misija EU i Savet za borbu protiv korupcije), Ličnost godine (Misija OEBS -a) i Počasni član Nezavisnog udruženja novinara Srbije. 2012. Nagrada za doprinos Evropi (Evropski pokret u Srbiji i Međunarodni evropski pokret), 2013. Nagrada za instituciju sa najvišim stepenom antikorupcijskog integriteta (BIRODI), 2014. Nagrada za toleranciju (AP Vojvodina, Opština Bačka Topola i Fondacija Plavi Dunav), 2015. Nagrada za unapređenje kulture ljudskih prava Konstantin Obradović (Beogradski centar za ljudska prava), 2015. Nagrada za doprinos unapređenju prava žrtava (Viktimološko društvo Srbije), 2016. Povelja za građansku hrabrost Dragoljub Stošić (Kuća pravde Strazbur), 2016 Dobar primer novog optimizma (Novi optimizam), 2017. uvršten na listu Heroji Balkana (Balkan Insight), 2018. Aprilska nagrada za razvoj demokratskih vrednosti i poštovanja ljudskih prava (Grad Šabac), 2018. Nagrada za poseban doprinos ljudskim pravima (Kuća ljudskih prava i demokratije).

Latest posts by Rodoljub Šabić (see all)