Nakon više od deset godina najavljivanja i konzultacija, građanski odgoj i obrazovanje od sljedeće školske godine postat će obavezni dio nastavnog programa. Iako se većina pojedinosti i dalje drži u tajnosti, iz Ministarstva znanosti obrazovanja i športa ovih dana su najavili kako će se o tematici ljudskih prava, odgoju za mir i nenasilnom rješavanju sukoba, razvoju identiteta i interkulturalnosti, demokraciji, ali i zaštiti potrošača te poduzetništvu, učiti u svim osnovnim i srednjim školama. Takvom odlukom navedeni sadržaji napokon će biti dostupni svim učenicima, što se poprilično razlikuje od parcijalnih pokušaja pojedinih škola da neobavezno provode takvu vrstu obrazovanja u skladu s Nacionalnim programom odgoja i obrazovanja za ljudska prava čiju je prvu verziju Vlada donijela još 1999. godine. No hoće li učenici o ovoj tematici učiti iz specijaliziranih udžbenika te da li će Ministarstvo u daljnjoj doradi ovog predmeta koristiti savjete pošle godine ustrojene Inicijative organizacija civilnoga društva koje se zalažu za uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, još uvijek nije poznato.

Da paradoks bude veći, s tim što zapravo Ministarstvo sprema s ovim poprilično nedorečenim i mjestimice kontradiktornim planom, nisu upoznati niti sami članovi Inicijative od koji se neki ovim područjem bave od samog začetka ideje te su sukladno tome provodili istraživanja koja bi u mnogočemu mogla ići u prilog daljnjem poboljšanju ovog plana.

Sandra Pernar, izvršna direktorica GONG-a, čiji su nedavno objavljeni poražavajući rezultati istraživanja o političkoj pismenosti srednjoškolaca pokazali potrebu za uvođenjem građanskog obrazovanja, ističe kako se nada da će Ministarstvo u sladu s Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata zaista uvažiti ideje nevladinih udruga jer bi se na taj način sasvim sigurno utjecalo da kvaliteta konačnog rješenja bude što viša. No Iva Zenzerović Šloser iz Centra za mirovne studije, organizacije koja se već godinama zalaže za uvođenje mirovnog obrazovanja od osnovnoškolske do fakultetske razine, i koja ju je lani intenzivirala i kroz javnu i medijsku kampanju Zvoni za mir, potvrdila je kako su civilne udruge kroz rad neformalne koordinacije za Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo pokušale ući u dijalog i suradnju s Ministarstvom, no za sada su još uvijek ostale na prvom koraku, odnosno zagovaranju. “Osim rečenice iz medija koji prenose informaciju da je predmetni kurikulum sastavljen i da se sa provedbom kreće u narednoj školskoj godini, drugih informacija nemamo”, objašnjava Zenzerović Šloser.

Jedna od rijetkih informacija koja je preko Vjesnika “procurila” iz Ministarstva jest da će o tematici ljudskih prava, politici i ekonomiji osnovnoškolci učiti u okviru postojećih predmeta, dok će srednje škole samostalno odlučivati žele li ove teme učenicima također ponuditi kroz kroskurikularni pristup ili će ih pak oblikovati kao izborni predmet. Inicijativa civilnog društva, u kojoj među ostalima sudjeluju Centar za mirovne studije i GONG, uz podršku Centra za ljudska prava, zalaže se da ovaj predmet bude zaseban i obvezan te da kroskurikularno bude povezan s ostalim nastavnim sadržajima. U Centru za ljudska prava upozoravaju kako se najavljenim planom Ministarstva za provedbu građanskog odgoja u osnovnim školama daje širok spektar manipulacije, odnosno mogućnosti da se po tom pitanju učini ništa ili jako malo. “Naš obrazovni sustav je izrazito normativan, poznaje samo zasebne kućice, odnosno zasebne predmete. To je razlog zašto je jako važno da odgoj za demokratsko građanstvo u narednih nekoliko godina bude zaseban i obavezan predmet, jer se jedino tako može sustavno razvijati i pratiti učinak njegova kurikuluma”, objašnjava Zenzerović Šloser. Izvršna direktorica GONG-a smatra da je paralelno sa zalaganjem za uvođenje obaveznih sadržaja treba raditi i na zalaganju za demokratizaciju rada samih odgojno-obrazovnih ustanova, što se postiže jačanjem uloge vijeća učenika, vijeća roditelja i jačanjem demokratskog modela upravljanja ustanovama, kako bi učenici tijekom školovanja mogli naučiti kako demokracija funkcionira u svakodnevnom životu. “Samo tako ćemo spriječiti raskorak između sadržaja koje učenici uče na nastavi i njihove svekodnevnice te ćemo osigurati da demokratski i participativni model svima nama bude nešto blisko i primjenjivo”.

Za provođenje takvog odgoja, koji se temelji na Ustavnom zakonu o nacionalnim manjinama te Nacionalnom okvirnom kurikulumu iz 2010. godine, bit će zaduženi već postojeći učitelji i nastavnici od kojih je dio, prema izjavama Agencije za odgoj i obrazovanje, u posljednjih deset godina osposobljavan za rad na ovom području. “Ne tvrdimo da su svi oni potpuno osposobljeni za predavače, no imamo 32 županijska koordinatora-nastavnika osposobljena da budu treneri drugim nastavnicima”, objašnjava viša savjetnica za nacionalne programe u Agenciji za odgoj i obrazovanje Nevenka Lončarić-Jelačić. No da će navodno educiranim predavačima zaista trebati pomoć potvrđuje i istraživanje Centra za ljudska prava Ljudska prava u osnovnim školama: teorija i praksa, čiji su rezultati pokazali kako se većina predavača ne osjeća dovoljno kompetentnima da podučavaju o tim temama, a istovremeno osjećaju i pritisak opširnosti ostalog obaveznog gradiva u predmetu koji predaju. Zabrinjavajući je i podatak kako više od 80 posto nastavnika smatra da uloga pripreme djece leži primarno na obitelji te ne prepoznaju primarnu ulogu društva i škole ili pak drže da je škola nemoćna naspram utjecaja obiteljskog okruženja u odgoju za ljudska prava. Uvid u praksu za sada pokazuje da čak i kada biraju neke od sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja, nastavnici odabiru one sadržaje koji su im poznatiji i koje će lakše obraditi s učenicima. Većinom izabiru ekološke teme, dok po strani ostavljaju kontroverzne teme, odnosno one na koje nema jednostavnih i jednoznačnih odgovora, što je ključno za ovo područje. Iz Centra za ljudska prava stoga poručuju kako obavljena priprema nastavnika nikako nije dovoljna već smatraju da predavači građanskog odgoja trebaju biti osobe osposobljenje baš u tom području. “U tom smislu podržavamo inicijativu otvaranja sveučilišnih centara za demokratsko građanstvo, koji bi se bavili obučavanjem i stvaranjem kompetentnih predavača za taj predmet pri sveučilišnoj zajednici. Građanski odgoj je zamišljen kao predmet širokog sadržaja tako da obuka ‘pro forma’ nikako nije dostatna da se kvalitetno prezentira potencijalni sadržaj”.

Uz zaštitu okoliša neke od tema koje bi mogle zasjeniti obuku o ljudskim pravima, demokratizaciji i interkulturalnosti su i zašita potrošača te poduzetništvo. Iako stručnjaci objašnjavaju kako se ne radi o učenju za poduzetništvo nego odgoju za poduzetnost, to se može tumačiti na razne načine. “Ispada da je glavni cilj odgoja osposobiti mlade za sudjelovanje na tržištu rada. Ne može se reći da u današnje vrijeme to nije važna tema, ali ako se ovako promatra ona može uzeti totalnu prevagu i osiromašiti obrazovanje koje treba dati temelj za razvoj cjelovite osobe. Odgoj o poduzetništvu u pluralističkom društvu sam po sebi nije problem, ali izostanak vrijednosnog obrazovanja i kritičkog mišljenja jest”, smatra Iva Zenzerović Šloser. U Centru za ljudska prava smatraju kako se temama o poduzetništvu i zaštiti potrošača možda htjelo učiniti ovaj predmet privlačnijim za javnost i neke interesne grupe, no istodobno upozoravaju kako takva prezentacija može biti kontraproduktivna i prikazati ovaj predmet kao nešto što će se baviti isključivo takvim temama.

No svrstavanje poduzetništva, jednog od prestižnijih djelatnosti u Hrvatskoj koje našem gospodarstvu i nije donijelo neke koristi, u kurikulum, uopće ne čudi ukoliko se u obzir uzme činjenica da mjerodavni tvrde kako je novi predmet “jedinstven i primjeren hrvatskom školskom sustavu i društvu” što dovodi u koliziju univerzalnost koncepta ljudskih prava. “Na teorijskoj razni zanimljiva je diskusija je li koncept ljudskih prava univerzalan ili kulturološki utemeljen, ali to u ovom trenutku nije ključno. Ljudska prava ne mogu biti ‘hrvatska ljudska prava’, već je nužno da počivaju na širem konceptu. Program treba biti kontekstualno utemeljen na iskustvu našeg neposrednog okruženja, ali istovremeno posredovati univerzalne vrijednosti kao što su sloboda, jednakost i poštivanje prava čovjeka”, smatra Zenzerović Šloser. Spomenuta Inicijativa drži kako bi bilo najbolje kada bi Hrvatska usvojila koncept Vijeća Europe koji obuhvaća politički sustav i političko opismenjavanje, zaštitu ljudskih prava, odgoj za mir i nenasilje te učenje o demokratskom građanstvu. Pernar kaže kako u Inicijativi nisu upoznati s tim što se točno željelo reći najavom o “jedinstvenosti i primjerenosti”, no smatra da je ona opravdana ukoliko će građanski odgoj biti takvoga sadržaja da rješava probleme koji su identificirani u Hrvatskoj kao što je nasilje među mladima, razina znanja koju mladi imaju o političkim procesima i vrijednosti koje bi trebali usvojiti kao građani u demokratskom društvu. “Reakcije političkih struktura i šire javnosti često su takve da se traga za brzim rješenjima i ‘čarobnim pilulama’ koje će promijeniti nasilnike, dok se o općim društvenim uzrocima koji pogoduju povećanju nasilja rijetko i malo govori, a još je manja usmjerenost na njihovo uklanjanje. Za dugoročno uspješno smanjenje društvenih problema neophodno je da ih što šira grupa mladih ljudi ocijeni kao neprihvatljiv način djelovanja, što se može postići usmjeravanjem na razvoj građanskih i socijalnih vještina mladih ljudi”, upozorava izvršna direktorica GONG-a.

No misteriozne i šture najave iz Ministarstva za sada ne ulijevaju previše nade u dugoročno smanjenje nasilja, te velike razine šovinizma i političke nepismenosti među mladima. Za zemlju koja se koprca u sjećanju na ratna iskustva zasigurno je neophodno uvođenje ovakvog predmeta u obrazovni sustav, no ono što bi svakako trebalo izbjeći je da se kolektivitet deklarativno pomiri s činjenicom da će kakav-takav građanski odgoj biti uveden i da se tim činom zatvori prostor djelovanja onima koji zaista posjeduju znanja i vještine koje bi mogle utjecati na uspješnu realizaciju ovog projekta.

 
Tamara Opačić, H-alter, 03.02.2011.

Peščanik.net, 05.02.2011.

Leave a Reply