Foto: Predrag Trokicić
Foto: Predrag Trokicić

Gospodin Vučić je izjavio da ne zna na šta je Putin mislio kada je rekao da bi u Donbasu mogla da se ponovi Srebrenica ukoliko bi bio vraćen Ukrajini. Ranije je Putin više puta poredio secesiju Krima sa Kosovom. Što je takođe u zvaničnoj Srbiji dočekivano sa nerazumevanjem i nevericom. Šta Putin misli kada kaže to o Srebrenici i Kosovu?

U tome zapravo nema nikakve tajanstvenosti. Potpuno je nevažno šta Putin misli; on se obraća javnosti koja razume šta se u Srebrenici dogodilo i stoga razume šta Putin kaže. Slično je i kada je reč o Kosovu, ali to je pretpostavljam svima jasno.

Gospodin Vučić svejedno smatra da treba da razjasni da se u Srebrenici dogodio strašan zločin (ali ne i genocid, trebalo bi razumeti). Problem, međutim, nije u tome. Putin je rekao da bi Ukrajina, ako bi se Rusi povukli, da kažem to blago, etnički očistila Donbas kao što se to dogodilo u Srebrenici. Mogao je Putin da upotrebi neki drugi primer, recimo gde su Srbi žrtve, ali nije. Svako razume Srebrenicu.

Pri tome nije važno da li Putin misli da je bilo šta od toga tačno. Uvredljivo je za Ukrajinu, ali je Putinu celishodno. Poruka je jasna onima kojima se upućuje. Da do povlačenja iz Donbasa i do predaje kontrole Ukrajini neće doći.

Potrebno je bilo, očigledno, opravdanje za nastavak ruske kontrole nad ukrajinskom teritorijom, posebno posle susreta u Parizu – pa otud Srebrenica. Njeno pominjanje je najjednostavniji i najjasniji, svetskoj javnosti, način da se kaže da je opravdanje nastavka ruske kontrole Donbasa – pretnja genocidom nad ruskim stanovništvom kao što je bio onaj u Srebrenici.

Pa su, kako Putin kaže, potrebne garancije da se Srebrenica neće dogoditi u Donbasu, a te garancije su da se ta teritorija neće vratiti Ukrajini, bar ne dok se cela Ukrajina ne vrati Rusiji. Jer su Ukrajinci, kao što je Putin više puta rekao, Rusi.

To jeste neprijatno, posebno za gospodina Vučića koji je upravo uzdigao Putina u vrhovnog zaštitnika Srbije i srpstva. Nije baš izjava za Nobelovu nagradu, ali nema sumnje da će biti shvaćena. A šta Ukrajina tu može? O Srbiji i gospodinu Vučiću i da ne govorimo.

Nije važno šta Putin misli, već šta kaže, a ponajviše šta može. Ukrajina to mora da trpi, a srpske vlasti mogu da misle šta hoće jer nemaju šta da kažu.

Peščanik.net, 12.12.2019.


The following two tabs change content below.
Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945 – Beč, 27. oktobar 2022), ekonomista i politikolog. Magistrirao je 1973. u Beogradu, doktorirao 1977. na Kolumbiji u Njujorku. Radio je na Fakultetu političkih nauka i u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu, a od 1994. u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (wiiw). Ekspert za pitanja tranzicije balkanskih ekonomija. Jedan od 13 osnivača Demokratske stranke 1989. Autor ekonomskog programa Liberalno-demokratske partije (LDP). Njegov otac je bio prvi predsednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov. Bio je stalni saradnik Oksford analitike, pisao za Vol strit žurnal i imao redovne kolumne u više medija u jugoistočnoj Evropi. U poslednje dve decenije Vladimir Gligorov je na Peščaniku objavio 1.086 postova, od čega dve knjige ( Talog za koju je dobio nagradu „Desimir Tošić“ za najbolju publicističku knjigu 2010. i Zašto se zemlje raspadaju) i preko 600 tekstova pisanih za nas. Blizu 50 puta je učestvovao u našim radio i video emisijama. Bibliografija