Foto: Predrag Trokicić

Foto: Predrag Trokicić

Ekonomski istoričari se načelno slažu da zloglasni Smut-Holijev zakon iz 1930, kojim su značajno uvećane tarife za više od 20.000 roba koje su se proizvodile u inostranstvu i uvozile u SAD – nije izazvao Veliku depresiju, ali jeste doprineo njenim razornim posledicama. Kada su druge zemlje odgovorile sopstvenim uvoznim dažbinama, obim svetske trgovine je naglo opao. Početkom 1930. vrednost svetske trgovine je iznosila oko 2,7 milijardi dolara. Do početka 1932. opala je na nivo ispod 1,3 milijardi. Među zemljama koje su uvele nove carine za robu iz Amerike bile su Australija, Kanada, Kuba, Francuska, Meksiko, Španija i Novi Zeland.

Tim vraćanjem milog za drago otpočeo je trgovinski rat koji je doveo do smanjenja proizvodnje i pada zaposlenosti i cena u mnogim zemljama, uključujući i Sjedinjene Države. Takođe, vest da najmoćnija ekonomija na planeti pribegava kaznenim uvoznim tarifama uverila je ostatak sveta da je liberalnom sistemu međunarodne trgovine uspostavljenom krajem 19. veka konačno odzvonilo. Britanija je dugo bila zemlja koja je obezbeđivala vođstvo potrebno da sistem opstane, ali 1930. godine više nije bila dovoljno snažna za tu ulogu. Amerika je imala dovoljno kapaciteta, ali ne i volju da preuzme vođstvo. Zato usvajanje Smut-Holijevog zakona predstavlja prekretnicu. Kao što primećuje Charles Kindleberger, istoričar ekonomije sa MIT-a, „taj zakon je svima jasno pokazao da svetskom ekonomijom više niko ne upravlja“. To je dodatno poljuljalo poverenje i produbilo krizu.

Naravno, kada povlačimo paralele između 1930. i 2018. to treba činiti sa najvećim oprezom. Današnja situacija se iz više razloga suštinski razlikuje od one u kojoj je bio predsednik Herbert Hoover kada je odobrio Smut-Holijev zakon, uprkos pozivu da to ne čini koji je potpisalo više od hiljadu ekonomista.

Pre svega, tarife koje je Donald Trump tako bombastično najavio na ceremoniji potpisivanja prošlog četvrtka znatno su užeg zahvata od onih u Smut-Holijevom zakonu. Tarife su zasad ograničene na dve industrije – čelik i aluminijum. Chad P. Brown iz Instituta za međunarodnu ekonomiju Petersen tvrdi da će učinak tarifa biti ograničen na uvezenu robu vrednosti oko 46 milijardi dolara, što čini svega 2 odsto ukupne vrednosti prošlogodišnjeg američkog uvoza. Finansijska tržišta zasad nisu reagovala na najavu tarifa, što pokazuje da investitori ne misle da će to dovesti do rasplamsavanja novog trgovinskog rata.

Još jedna važna razlika je to što je svetska ekonomija 1930. već bila u dubokoj krizi i neke zemlje su već primenjivale protekcionističke mere. Ekonomija SAD danas raste solidnim tempom, kao i globalna ekonomija. Otpor protekcionizmu i dalje je snažan, bar izvan SAD, i veći deo sveta Trumpa doživljava kao prolazni poremećaj.

Treće, današnji globalni trgovinski sistem ima dublje korene nego onaj iz 1930. Razlog je to što su posle Drugog svetskog rata desetine zemalja pod vođstvom SAD uspostavile niz trgovinskih pravila i institucija čiji je cilj bio da spreče ponavljanje 30-ih godina 20. veka. Pored brojnih bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini ustanovljena je i Svetska trgovinska organizacija sa zadatkom da nadzire sistem i kažnjava one koji bi da zaobiđu pravila. To je daleko od savršenog rešenja, ali omogućava rešavanje sporova među zemljama.

Međutim, Trump ignoriše STO i optužuje njene predstavnike za nepravedan odnos prema SAD. Zato je važno da ne zaboravimo lekcije iz istorije i ne zanemarimo mogućnost daljih reperkusija. Ostatak sveta bi mogao protumačiti Trumpove tarife kao signal da SAD odustaju od vođstva u trgovini i da odbacuju obavezu da igraju po pravilima koja je prethodna administracija uz mnogo truda uspostavila. Na duži rok, kao što se naglašava u poslednjem izdanju Ekonomista, takva percepcija bi mogla navesti druge zemlje da odgovore recipročnim merama, a to bi ugrozilo čitav sistem, baš kao i Smut-Holijev zakon 30-ih godina 20. veka.

U četvrtak ujutro, nekoliko sati pre nego što će Trump najaviti tarife, Mario Draghi, predsednik Evropske centralne banke i vodeći kreator evropskih ekonomskih politika, odgovarao je na pitanje kako će postupci SAD uticati na globalnu ekonomiju. Draghi, Italijan sa doktoratom iz ekonomije sa MIT-a, rekao je da direktne posledice neće biti velike. „Ali priznajem da sam iznenađen“, nastavio je, „jer kakva god da su nam uverenja o trgovini… mislim da sporove treba razmatrati i rešavati u multilateralnom okviru i da su jednostrane odluke opasne“. To je očigledno bila opomena Trumpu zbog ugrožavanja statusa STO. „To takođe izaziva zabrinutost za stanje međunarodnih odnosa“, nastavio je Draghi. „Jer ako uvodite tarife saveznicima, postavlja se pitanje ko su vam prijatelji.“

Trump je kao glavnu metu novih tarifa naveo zemlje kao što su Kina i Južna Koreja koje navodno preplavljuju američko tržište metalnim robama po veštački umanjenim cenama. Čak i mnogi ekonomisti koji se zalažu za slobodnu trgovinu saglasni su sa Belom kućom u oceni da problem postoji. Ali, kao što sam pisao pre nekoliko dana, na Kinu otpada manje od 10 odsto uvezenog čelika. Ispred nje su Kanada, Meksiko i Evropska unija. To će biti najveće žrtve Trumpovih tarifa.

Predsednik je u četvrtak rekao da bi Kanada i Meksiko mogli biti izuzeti, pod uslovom da pristanu na pregovore sa SAD i izmenu odredbi sporazuma NAFTA – što uopšte nije izvesno. Trump nije pominjao EU, ali moguće je da je mislio na evropske zemlje kada je rekao: „Mnoge od zemalja koje nas najgore tretiraju u trgovini smatramo za saveznike.“

Tipično za Trumpa, detalji novih tarifa ostaju nejasni. Zapravo, dokument koji je potpisao nije izvršna uredba: to je samo predsednički proglas – izjava o namerama. Ali iz načina na koji je Trump govorio moglo se zaključiti da nema nikakve sumnje, bar u njegovoj glavi, da je ovo suštinska promena u trgovinskoj politici SAD, a ne samo ciljana anti-damping mera.

Istorija nas uči da u trgovini, kao i u svemu drugom, događaji proizvode posledice i nove događaje. Evropska unija je u sredu zapretila da će uvesti carine na burbon, puter od kikirikija, brusnice i sok od pomorandže proizveden u SAD. Brazil i Kina su takođe objavili da razmatraju recipročne mere. Nažalost, moguće je da je sve to samo početak…

The New Yorker, 08.03.2018.

Preveo Đorđe Tomić

Peščanik.net, 10.03.2018.

TRAMPOZOIK