Fotografije čitateljki, Lazara Marinković

Fotografije čitateljki, Lazara Marinković

U medijima je juče plasirana vest da će direktor policije Milorad Veljović biti penzionisan ili smenjen. Zvanične potvrde očekuju se narednih dana. Scenario „smenjivanja“ najavljen je već nekoliko puta u njegovom devet godina dugom direktorovanju policijom i ukazuje na probleme sa primenom zakona. Nije dobro za jednu demokratsku zemlju što se ovakve najave uglavnom odvijaju u atmosferi hajke.

Tokom februara 2013. u javnosti je započeta rasprava o novom direktoru policije, koja se razvila u „dilemu” povodom toga da li će on biti blizak Aleksandru Vučiću ili Ivici Dačiću, predsednicima vodećih stranaka u tadašnjoj i sadašnjoj izvršnoj vlasti. Niko se nije bavio time šta direktor policije treba da radi. Primećeno je i nekoliko afera. Najupečatljivija je septembarska iz 2013, kada su koordinator tima za rešavanje 24 sporne privatizacije Bogdan Pušić i direktor policije Milorad Veljović bili meta tabloida, okarakterisani kao prljavi policajci. Posle 28 dana tabloidne afere, Veljović je ostao na položaju, dok je Pušić podneo molbu za razrešenje od dužnosti. Takođe, sin direktora policije radio je kao konsultant za firmu Miroslava Bogićevića „Farmakom“, protiv koga je pokrenuta optužnica; on je na inicijativu svog oca, direktora policije, napustio tu kompaniju.

Milorad Veljović je u skoro deceniji rada na mestu direktora policije promenio tri ministra i četiri vlade. Njegovo postavljenje je najavljeno kao početak depolitizacije policije. Čini se kao da on ima čarobni štapić kojim se održava na svojoj funkciji. Ostaje da se vidi da li će magija funkcionisati i nakon ove poslednje nezvanične najave njegove smene, koja je sama po sebi problematična iz nekoliko razloga.

Najpre, u medijima se već nagađa ko će biti novi direktor policije. Reč je o sadašnjem načelniku Uprave saobraćajne policije Vladimiru Rebiću, koji je postavljen na tu poziciju u junu prošle godine, posle čuvene smene nekih policijskih generala. (Kako i zbog čega su oni smenjeni ili premešteni na druge pozicije, još uvek nije poznato.) Problem sa ovakvim najavama u medijima, a informacije verovatno cure iz policije, je da se spekuliše o novom direktoru policije pre nego što je raspisan konkurs i osnovana komisija koja bira novog direktora policije. Tačnije, nije poštovana procedura, što nas uvek iznova dovodi do pitanja – čemu onda služe zakoni.

Zakon o policiji (član 21) predviđa da direktora policije na pet godina postavlja Vlada, na predlog ministra, po sprovedenom konkursu. Dalje, Direktiva o načinju utvrđivanja ispunjenosti uslova i izboru kandidata za direktora policije obavezuje da se javni konkurs oglasi u Službenom glasniku, a da izborni postupak sprovodi konkursna komisija koju imenuje ministar. Pored toga, konkursna komisija dužna je da odredi bliža merila za izbor i način provere rezultata rada i doprinos kandidata za direktora policije, sačini rang listu i dostavi je ministru unutrašnjih poslova. Svi pomenuti procesi nisu realizovani, a već se priča o Vladimiru Rebiću kao novom direktoru policije. I opet se niko ne bavi time šta novi direktor policije treba da radi, kao da to uopšte nije važno.

Zatim, Nacrtom zakona o policiji (član 253) propisano je da će Milorad Veljović ostati na mestu direktora policije do isteka svog mandata, odnosno do marta 2018. Logično je pitanje zašto je baš sada, uz najavu usvajanja novog Zakona o policiji, došlo do nove najave smene direktora policije. Mediji pišu da ministar unutrašnjih poslova nije zadovoljan, jer direktor policije nije realizovao racionalizaciju u policiji po propisanim kriterijumima, već prema ličnim afinitetima. Proveriti ovakvu činjenicu je prosto nemoguće, jer su kriterijumi tajni. Propisani su Pravilnikom o izmenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta u MUP-u koji je usvojen 1. decembra 2015. i nosu oznaku tajnosti (Pov. 01 broj: 6734/15-34). Juče je formirana Komisija za analizu rešenja za premeštaje na radna mesta u vezi sa poslovima analize rizika, koja treba da utvrdi ko je tehnološki višak u policiji.

Isuviše je mnogo dilema u vezi sa izborom direktora policije i racionalizacijom u policiji. Ukoliko MUP zaista želi da ispuni obećanje sa početka 2015, na osnovu kojeg upravljanje ljudskim resursima mora biti zasnovano na profesionalnim zaslugama i integritetu, neophodno je uraditi nekoliko stvari.

Obavezno je da MUP i Vlada javno obrazlože razloge za razrešenje direktora policije, ako se to zaista i desi. Pravilnik o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta u MUP-u treba da bude javan dokument. U Crnoj Gori i Hrvatskoj takav dokument je moguće pronaći na internetu. Potrebno je javno objaviti kriterijume za racionalizaciju u policiji i objasniti kako se ona sprovodi. Komisija za analizu rešenja za premeštaje na radna mesta u vezi sa poslovima analize rizika bi trebalo da sačini izveštaj nakon završetka posla i predstavi ga Odboru za odbranu i unutrašnje poslove Narodne skupštine. I taj izveštaj bi trebalo da bude dostupan javnosti.

Jedino tako se povećava transparentnost, jača narušen integritet policije i vraća poverenje građana u ovu službu.

Autor je istraživač Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

Peščanik.net, 19.12.2015.

Srodni linkovi:

Saša Đorđević – Čekajući policijskog Godoa

Saša Đorđević – Čarobni štapić direktora Veljovića