Uvijek je opasno zadržati se samo na spisku imena, a ne ponuditi dodatne informacije i objašnjenja o tome ko se nalazi na ovom spisku i kakve sve zaključke možemo izvući analizirajući sadržaj istraživanja koje je ovog časa fokusirano samo na Sarajevo. Stoga vam nudimo skraćeni prikaz-analizu podataka kako bismo unijeli više svjetla i ponudili dodatna objašnjenja vezana za događaje u periodu 1991-1995. u kojem su građani Sarajeva bili izloženi strašnim stradanjima i patnjama.

Dužni smo, također, pojasniti da je istraživanje bilo fokusirano samo na stradanja koja su posljedica direktnih vojnih dejstava. Istovremeno, dio naših sugrađana smrtno je stradao usljed niza različitih uzroka koji su posljedica rata i svega što on sa sobom nosi kao društvena pojava i ta činjenica nikako neće biti ignorirana, nego će u nastavku našeg rada biti detaljno istraživana, kako bismo dali kompletnu sliku ukupnih demografskih promjena koje je proizveo rat.

I Dani i Istraživačko dokumentacioni centar žele ovim doprinijeti utvrđivanju što približnije istine. Ovim spiskom ni u kom slučaju ne želimo usporiti ili zaustaviti bilo koju vrstu rasprave ili novih istraživanja vezanih za stradanje grada Sarajeva. Ni sada niti ubuduće za nas neće postojati neupitne istine, ideološke svete krave koje svoja dostignuća proglašavaju vječnim i nedodirljivim mitovima, a posebno ćemo se usprotiviti poigravanjima brojevima žrtava koja nisu utemeljena na detaljnim istraživanjima i identitetu žrtava. U prilog ovom ide i činjenica da su Dani i IDC u proteklih nekoliko godina, mada svako na svoj način, intenzivno radili i javnosti nudili saznanja do kojih smo dolazili. Ova knjiga je samo nastavak tog opredjeljenja. Istina o prošlosti, zasnovana na faktima i neoborivim dokazima, a što je posebno važno na javnom uvidu u saznanja do kojih smo došli, nužna je zbog zadovoljenja potreba direktnih žrtava zločina, zbog osude nasilja nad ljudskim dostojanstvom, a sve s konačnim ciljem obezbjeđenja njihovog obeštećenja, vraćanja dostojanstva žrtvama i njihovim porodicama. Iznad svega, istina nam je potrebna zbog izgradnje povjerenja u vladavinu pravde i zakona, a kroz kažnjavanje zločina, bez obzira bio on potican i direktno počinjen od najviših političkih i vojnih vođa ili običnih vojnika i civila.

U bosanskim, pa i širim regionalnim granicama, činjenice, nažalost, bivaju prikrivane, iskrivljene i falsificirane, često ignorirane ili selektivno korištene, a sve s nakanom da se zadovolje ili ispune ideološko-politički zahtjevi ili odbrane tzv. “nacionalni interesi”. Iza svega toga najčešće se, nažalost, kriju lični dnevno-politički ciljevi i interesi. I upravo ovdje se otvara ključno pitanje – pitanje profesionalne i istraživačke etike i morala onih koji bi po prirodi svoga posla trebali služiti samo istini i pravdi, a nikako dnevnim ideologijama i politikama, kvazinacionalnim interesima ili vjerskim dogmama i mitovima. Osnovni principi kojim smo mi vođeni tokom istraživanja su da istraživanjem moraju biti obuhvaćeni svi ubijeni ili nestali građani Bosne i Hercegovine, a potom, da žrtve ne smiju biti diskriminirane zbog svoje etničke, vjerske, rasne, ideološke ili druge socijalne pripadnosti.

Mada smo sakupili ogromnu dokumentaciju koja u sebi sadrži dragocjene detalje o ljudskim patnjama i stradanjima, ograni čenost prostora ne dopušta da se u ovom času objavi i niz drugih podataka i detalja vezanih za svako lice pojedinačno jer bi u tom slučaju bili prisiljeni štampati nekoliko tomova knjiga. Stoga smo, zbog ograničenosti prostora, podatke reducirali na ime i prezime, ime oca i datum stradanja.

Lista koju danas objavljujemo nudi imena 14.385 lica koja su tokom 3,5-godišnje opsade poginula ili nestala na teritoriji deset općina Grada Sarajeva. Taj broj, dakle, uključuje stanovnike Sarajeva, ali i one koji nisu živjeli u Gradu, ali su u njemu poginuli. U odnosu na cijelu državu, na područje deset općina Sarajeva otpada 12,93% od ukupno nešto više od 97.000 do sada utvrđenih imena smrtno stradalih državljana Bosne i Hercegovine.

Analizom prikupljenih podataka došli smo do nekoliko ključnih saznanja, a prije svega o sljedećem:

1. Najveći broj lica s ovoga spiska stradao je 1992. godine, 7.936 ili 56,30%, potom 1993. godine, 3.478 ili 24,68%, 1995. godine 1.421 ili 10,08% i 1994. godine 1.259 ili 8,93%. Za samo 287 lica nismo uspjeli utvrditi tačan datum stradanja, a tri lica su podlegla od posljedica teškog ranjavanja u 1996. godini.

2. Dakle, od ukupnog broja ubijenih ili nestalih lica na teritoriji Sarajeva na civile otpada 5.445 lica, a na vojnike 8.940.

3. Od ukupnog broja lica 13.709 su ubijena, odnosno smrtno stradala lica, dok se na evidenciji nestalih vodi 676 lica. Neophodno je na ovom mjestu napomenuti da će se broj nestalih svakodnevno smanjivati kako bude napredovao proces pronalaženja i identifikacije, te će u tom smislu i IDC status ovih lica stalno mijenjati. Nažalost, za najveći broj lica iz ove kategorije zna se način stradanja, ali se još uvijek ne zna gdje su posmrtni ostaci.

4. U ukupnom broju žrtava na muškarce otpada 12.243 ili 85,11% a na žene 2.142 ili 14,89%, pri čemu je važno naglasiti da od ukupnog broja muškaraca njih 3.416 su ubijeni kao civili, a 8.827 kao vojnici, dok je od ukupnog broja stradalih žena njih 2.029 ubijeno kao civili, a 113 poginulo u sastavu vojnih formacija. U odnosu na ukupan broj civilnih žrtava na žene Sarajeva otpada 37,26%, što upućuje na zaključak o veoma visokom procentu smrtnosti žena u ukupnim civilnim žrtvama, jer je to učešće na nivou Bosne i Hercegovine 10%.

5. Od ukupno 8.940 vojnika poginulih tokom perioda opsade, na branioce Sarajeva otpada 6.278 . U istom periodu poginulo je 2.662 vojnika JNA-VRS koji su držali Sarajevo pod opsadom.

6. Nacionalna pripadnost građana Sarajeva ubijenih ili nestalih na teritoriji deset općina je sljedeća. Od ukupnog broja žrtava 9.526 ili 66,22% su Bošnjaci, 3.974 ili 27,63% Srbi, 723 ili 5,03% Hrvati i građani ostalih nacionalnosti 162 ili 1,13%.

Od ukupnog broja ubijenih ili nestalih 5.445 civila Bošnjaci čine 3.813 ili 70,03%, Srbi 1.074 ili 19,72%, Hrvati 427 ili 7,84% i građani ostalih nacionalnosti 131 ili 2,41%. Od ukupno 8.940 poginulih vojnika Bošnjaci čine 5.713 ili 63,90%, Srbi 2.900 ili 32,44%, Hrvati 296 ili 3,31% i građani ostalih nacionalnosti 31 ili 0,35%.

7. Starosna struktura koja je predstavljena u grafikonu kazuje da je najveća koncentracija smrtno stradalih u rasponu od 18 do 45 godina odnosno 57,47%. Istovremeno je od 0-18 godina ubijeno 642 djece ili 4,46%.

8. Kao što sam na početku naglasio, istraživanje je upozorilo na distinkciju između mjesta stanovanja i mjesta stradanja jer se ove dvije kategorije nužno ne podudaraju. Dakle, od ukupnog broja ubijenih i nestalih njih 13.760 su bili s adresom prebivališta na teritoriji deset gradskih općina, što jasno pokazuje da je svega 625 lica s adresom prebivališta izvan Sarajeva. Interesantno je napomenuti da je 939 Sarajlija stradalo u drugim krajevima Bosne i Hercegovine.

Na kraju ovih sažetih objašnjenja neophodno je istaći da nam bogatstvo dokumentacije i baza podataka kreirana za potrebe projekta Ljudski gubiciu BiH ’91-’95 pruža ogromne mogućnosti niza drugih detaljnih i daleko produbljenijih analiza od ove koju smo pripremili za najširu publiku. Stručna i naučna javnost ima priliku da u svakodnevnim kontaktima s Istaraživačko dokumentacionim centrom u svoje svrhe konsultira i direktno koristi sve raspoložive podatke.

Zahvaljujući redakciji Dana, ponudili smo listu koju ne smatramo konačnom i koja je podložna provjerama i dopunama. Međutim, uvjereni smo da ona neće doživjeti nikakve radikalne promjene, kao što smo uvjereni da će reducirati mogućnost da se u budućnosti brojevima koje danas objavljujemo nastavi grubo poigravati, neargumentirano uveličavati ili politički manipulirati. Lista koju imate pred sobom već sama po sebi je zastrašujuća i opominjuća. Dani i Istraživačko dokumentacioni centar će biti zahvalni svima koji daju prilog dopunjavanju ili mijenjanju ove liste. Dakle, mi smo potpuno otvoreni za vaše provjere i dopune eventualno netačnih ili nedostajućih podataka.

Sve one koji žele pomoći u tom poslu pozivamo da nam se jave na telefon 033/725-350 i 258-771, ili na e-mail adresu: centar@idc.org.ba. Građani koji i lično žele provjeriti ili saznati više detalja o sudbini lica s ovog spiska mogu doći u prostorije Istraživačko dokumentacionog centra u ulici Kupreška 17 ili Dubrovačka 2.

Mirsad Tokača, predsjednik Istraživačko dokumentacionog centra Sarajevo, IDC, povodom objavljivanja kompletnog spiska poginulih osoba.

BH Dani, Sjećaš li se Sarajeva, 03.04.2008.

Peščanik.net, 29.04.2008.

TEMA – SARAJEVO