Prag, 15.11.2026, foto: Facebook/Milion chvilek pro demokracii
Prag, 15.11.2026, foto: Facebook/Milion chvilek pro demokracii

„Srbija je živi dokaz da je promjena moguća. Ne dozvolite da vam ukradu budućnost. Studenti u Srbiji su pobijedili, sada je vaš red“, poručila je Natalija Petrović, studentica iz Srbije stotinama hiljada čeških građana okupljenih na praškoj ravni Letná. Masovne demonstracije, prema mnogim procjenama najveći skup ove vrste u povijesti Češke Republike, održan je u nedjelju popodne u znak podrške Češkoj televiziji i Češkom radiju, protiv vladinog plana ukidanja pretplate.

„Imamo malu poruku za premijera Babiša, pratimo svaki vaš potez. Ruke dalje od javnih medija“, izjavila je Maja Sever, predsjednica Evropske federacije novinara. „Ruke dalje“, odgovorila je Letná skandirajući.

Glumica i redateljica Tereza Nvotová upozorila je na slovačko iskustvo, gdje su javni mediji uništeni i postali alat političara. Ukidanje pretplate je prema njezinim riječima test da se vidi što sve kod građana može proći nekažnjeno.

Na podiju su se izmjenjivali predstavnici studentskih organizacija, medijskih kuća, kazališta, poslovnog svijeta, crkava i sporta. Osim ukidanja pretplate trenutni vladin prijedlog predviđa značajno smanjenje proračuna Češke televizije i Češkog radija, za otprilike petnaest posto. Vlada nije pružila nikakvo suštinsko opravdanje za smanjenje financiranja obje organizacije.

„Više se ne radi samo o medijima. Radi se o tome hoćemo li ostati slobodna zemlja u kojoj se političari ponašaju kao privremeni upravitelji, ili će državu pretvoriti u svoje vlasništvo i plijen“, upozorili su organizatori masovnog prosvjeda iz „Milion chvilek pro demokracii“, (Milijun trenutaka za demokraciju), organizacije koja je zaslužna za mnoge prosvjede protiv Babišove vlade i u njegovom prvom mandatu.

Vlada planira financiranje javnih medija iz državnog proračuna, što je po mišljenju ljudi iz javnog servisa, stručnjaka i šire javnosti mjera za preuzimanje kontrole televizije i radija od strane vlade. Protesti su izbili odmah nakon neočekivanog uvrštavanja prijedloga o ukidanju pretplate na dnevni red Zastupničkog doma češkog parlamenta u petak, 23. oktobra. Vlada milijardera i populista Andreja Babiša, čija je stranka ANO u koaliciji s dvije ekstremno desničarske stranke , SPD, (Stranka direktne demokracije) i Automobilisti (Motoristé), odredila je glasanje za subotu u 4:36 ujutro što je izazvalo dodatno ogorčenje i bijes javnosti. Građani su demonstrirali širom zemlje, uključili su se i studenti, a televizijski i radijski djelatnici održali su cjelodnevni štrajk 6. novembra.

Demonstracije pod nazivom „Letná protiv 4.36“ bile su i prilika da građani Češke izraze nezadovoljstvo smjerom u kojem koalicijska vlada ANO-SPD-Motoristé vodi zemlju.

Vlada svoj potez opravdava i time što financiranje iz proračuna postoji i u drugim demokratskim zemljama Evrope, poput Norveške i Danske. Međutim, stručnjaci upozoravaju na kontekst, drugačiju političku kulturu i stabilnost demokracije u skandinavskim zemljama. Postoje velike razlike između njihovih modela i češkog koji nema dovoljno zaštitnih mehanizama koji bi jamčili neovisnost javnih medija. Norveški model može funkcionirati jer ima dodatne zaštitne mehanizme i širok politički konsenzus. Češki prijedlog preuzima način financiranja, ali ne i zaštitne mehanizme zbog čega je vrlo moguće da će mediji dobivati manje novca, kućanstva će za njih plaćati više, a neovisnost medija je ugrožena.

Protivnici vladinog plana ukazuju na primjer Slovačke koja je ukinula pretplatu što je rezultiralo gubljenjem sredstava i velikim političkim utjecajem na rad javnog servisa. Pretplate su ukinute u julu 2023. godine kao dio dogovora o usvajanju državnog proračuna. Planiran je fiksni udio u BDP-u, koji je političarima trebao ograničiti mogućnost utjecaja na financiranje. Međutim, nakon izbora nova je parlamentarna većina smanjila taj udio s 0,17 na 0,12 posto BDP-a, a javni servis je ostao bez otprilike trećine proračunskih sredstava.

Problem nije, dakle, u tome financiraju li se javni mediji izravno putem pretplate ili iz državnog proračuna, nego u tome tko kontrolira novac i koliko je sustav zaštićen od političkog utjecaja. Stručnjaci upozoravaju da je Babišovo opetovano pozivanje na Skandinaviju lažno. Osim toga u tim se zemljama prije prelaska na novi način financiranja vodila dugotrajna rasprava.

U slučaju Češke i Babišove vlade, koja je već pritiskom na nevladine organizacije, smanjenjem proračuna za kulturu, protivljenjem migracijskom paketu i Green Dealu, smanjenjem financijske i vojne podrške Ukrajini, pokazala vrlo jasno u kojem smjeru se kreće. Nije tajna da su Babiš i bivši mađarski premijer Viktor Orbán bili vrlo bliski prijatelji i da je Orbán Babišov uzor.

Mikuláš Minář, čelnik organizacije „Milijun trenutaka za demokraciju“ iznio je četiri zahtjeva Babišovoj vladi. Poziva na povlačenje vladinog prijedloga zakona o javnim medijima, pokretanje dijaloga s javnošću i ispriku zbog glasanja u 4:36 ujutro. Četvrti zahtjev je smjena Tomija Okamure (SPD) s mjesta predsjednika Zastupničkog doma i oduzimanje resora Ministarstva obrane SPD-u.

Socijalna psihologinja Iva Poláčková Šolcová iz Instituta za psihologiju Češke akademije znanosti u razgovoru za češki DenikN nedavno je upozorila na jezik koji koriste neki češki političari. Iako građani mirno protestiraju, u političkoj sferi pribjegava se retorici građanskog rata ili usporedbama s napadom na Kapitol.

„To je jezik eskalacije kojim pokušavaju uvući društvo u sukob, iako društvo ne želi biti agresivno. Češki narod je miran, dostojanstven i na nekim prosvjedima čak i djetinjast“, opisuje socijalna psihologinja. Ističe da političari sami stvaraju radikalizaciju protiv koje upozoravaju. Šolcová pak naglašava da društvo nije bespomoćno ukazujući na masovne proteste za obranu javnih medija.

„Česi znaju kako se ujediniti. Naša sposobnost da se obranimo je velika, ali ne smijemo ostati ravnodušni. I mislim da smo već prešli granicu nakon koje više ne možemo biti ravnodušni. Posebno studenti nisu ravnodušni. To je sila koja je sposobna promijeniti svijet.“

Češki građani već su u jednom u prošlosti, početkom milenija, obranili neovisnost televizije. Izlazili su i masovno na ulice tokom prvog Babišovog mandata, od 2017. do 2021. među ostalim protestirali su i za neovisnost sudstva. Ono što pak akteri s nejake češke lijeve političke scene zamjeraju dosadašnjim masovnim prosvjedima i njihovim organizatorima jest nedovoljna artikulacija problema koji muče mnoge češke građane, posebno mlade: stambena kriza, budućnost obrazovanja i rada u doba umjetne inteligencije, oligarhizacija društva i klimatska kriza.

To su sve problemi zbog kojih su mladi ljudi u posljednje vrijeme masovno na ulicama evropskih i svjetskih gradova.

U Češkoj, pak, čovjek ima dojam, kako je medijima izjavio jedan student na demonstracijama na Letni, da će sve biti u redu ako više ne bude Babiša. „Ali Babiš nije uzrok naših problema, on je njihova posljedica“, izričit je mladić.

U utorak 17. novembra Česi će ponovno na ulice. Ovaj put obilježit će pad komunističkog režima bez tradicionalnog sudjelovanja premijera koji bi uvijek na taj dan polagao vijence u centru Praga. Babiš, međutim, ima preča posla. Putuje u Izrael na sastanak s kolegom Netanyahuom, optuženog za ratne zločine. „Razgovori će se prvenstveno usredotočiti na obrambenu suradnju, uključujući protubalističku raketnu obranu, zdravstvo i zaštitu djece“, saopćio je vladin ured.

Aktivisti češke organizacije „Mluvme o tom“ (Razgovarajmo o tome) poslali su premijeru poruku u kojoj ga pozivaju da u duhu praznika 17. 11. urgira kod izraelske vlade da dopusti da humanitarna pomoć uđe u blokiranu Gazu.

U medijima se ovih dana nagađalo da bi polumilijunsko sudjelovanje građana na demonstracijama moralo na neki način utjecati na premijera i vladu. Babiš je, međutim, nakon demonstracija izjavio da vlada ne ostajanje od ukidanja pretplate, a na ostale zahtjeve organizatora nije se ni osvrnuo.

Peščanik.net, 16.11.2026.

SLOBODA MEDIJA, SLOBODA GOVORA